Kad je riječ o malim gradovima u Hrvatskoj, napose u Slavoniji i Baranji, i njihovoj iznimno teškoj borbi s krizom i recesijom koja posljednjih godina postaje sve teže breme i poduzetnicima i građanima, često se nepravedno zaobilazi priča o Donjem Miholjcu.
Naravno da i Donji Miholjac plaća danak krizi i recesiji, problemima u tranziciji i pretvorbi, jer su se u gradu ugasile mnoge tvrtke, mnogo je nezaposlenih i socijale, ali ipak valja istaknuti i neke svijetle primjere. Drugim riječima, u malom gradu na hrvatsko-mađarskoj granici, kakav je Donji Miholjac, nekolicina poduzetnika i gospodarstvenika povukla je odlučne i promišljene poslovne poteze, dokazujući kako kriza ne mora biti samo uteg, nego i u određenoj mjeri odskočna daska za nove profitabilne poslovne poteze i ideje.
Temelje za ovakav razvoj situacije udaren je mnogo godina ranije kada je donjomiholjačka gradska vlast odlučila veliku parcelu na ulazu u grad prenamijeniti u Industrijsku zonu. Na velikom dijelu te isparcelirane površine sagrađena je komunalna infrastruktura te su stvoreni osnovni preduvjeti za pokretanje različitih vrsta proizvodnje. Tijekom godina, prostor Industrijske zone Janjevci polagano se punio tako da danas na tom prostoru egzistira 35 tvrtki s približno 700 zaposlenih.
NOVE IDEJE
Najveća od njih je tvrtka AgroFructus Grupa, koju danas čini sedam tvrtki specijaliziranih za proizvodnju, otkup, skladištenje, preradu i prodaju voća u zemlji, ali i izvan hrvatskih granica, prije svega u BiH i Makedoniji. O ovoj tvrtki s 500 stalno zaposlenih radnika i oko 3000 kooperanata, godišnje se proizvede oko 100.000 tona voća i povrća, odnosno gotovo petina domaće godišnje proizvodnje. Tvrtka je tako u prošloj godini zabilježila ukupan promet od 600 milijuna kuna, dok u ovoj godini očekuje 10 posto veći prihod. Predsjednik Uprave AgroFructusa, Denis Matijević, kaže:
- Na području Slavonije i Baranje praktički smo jedina kompanija koja djeluje organizirano, čega je najbolji dokaz naša razgranata mreža kooperanata. Stalnim praćenjem potreba tržišta i postojećih kapaciteta kontinuirano unaprjeđujemo našu suradnju s kooperantima. Konkretno, AgroFructus svoje kooperante prati u organizaciji proizvodnje, savjetuje ih i educira, te im osigurava sve potrebne inpute za proizvodnju, što im daje dodatnu sigurnost. Svi znamo da se u nas navike teško mijenjaju, što je ponekad slučaj i kod proizvođača, no moramo istaknuti da postoji sve veći broj mladih kooperanta koji usvajaju nove ideje i tehnike te zajedno s nama otvaraju potrebne nove prostore i mogućnosti - ističe Matijević, dodajući da je stimuliranju širenja proizvodnje izuzetno važna i potpora države čija je primarna uloga stvaranje stvarnih uvjeta za rast i razvoj poslovanja.
Oni su dokaz da se u tome doista može uspjeti, jer je njihova tvrtka Marinada d.o.o. u Slatini, koncem siječnja ove godine od države povukla 11,4 milijuna kuna za ulaganje u opremanje objekta za preradu (konzerviranje, sušenje, zamrzavanje) voća i povrća. IPARD sredstvima nabavljena je oprema za sušenje, pranje, čišćenje i sortiranje, zatim oprema za sterilizaciju, odnosno pasterizaciju, uređaji za preradu, pakiranje, označavanje i privremenu pohranu, tako da linija za preradu sada omogućava povećanje kapaciteta do 50 posto u odnosu na prethodnu proizvodnju.
Zapažene rezultate bilježi i tvrtka Kanaan d.o.o., proizvođač snack-proizvoda, koja se od prvobitnog sjedišta u Radikovcima, zbog potrebe za proširenjem preselila u donjomiholjačku Industrijsku zonu. Osnovna djelatnost im je proizvodnja i promet čipsa, koji čini 61 posto proizvodnje, ekstrudirani proizvodi zastupljeni su s 37 posto, a kukuruzne kokice dva posto. Zanimljivo je kako upravo u godinama recesije Kanaan bilježi svoju najveću ekspanziju. Tvrtka je 2013. poslovala s prihodom od 75 milijuna kuna, 2014. s prihodom od oko 90 milijuna kuna, a u ovoj godini planiraju uprihodovati između 120 i 125 milijuna kuna, dok za 2016. godinu planiraju prihod od oko 140 milijuna kuna! Tome bi trebalo pridonijeti i planirano ulaganje u širenje proizvodnje u iznosu od deset milijuna eura u ovoj i idućoj godini, u sklopu kojeg se, između ostaloga, planira i gradnja novog skladišta za krumpire u Donjem Miholjcu i nabava novih proizvodnih linija, najavio je vlasnik Kanaana Zvonko Popović.
Prilikom prošlogodišnjeg posjeta Donjomiholjštini, predsjednik RH Ivo Josipović posjetio je i tvrtku Altrad Limex, koja je dio francuske Altrad Grupacije, a koju danas čini oko 95 tvrtki koje na tržištu ostvaruju oko 900 milijuna eura prometa. Glavni su proizvodi tvrtke miješalice za beton i građevinska kolica po kojima je Limex još uvijek poznat kao najveći proizvođač u Europi. Tvrtka svake godine, krizi unatoč, ostvaruje rast prodaje, a više od 90 posto proizvoda izvozi. O tome je tada izvijestio generalni direktor tvrtke Josip Markovac sa suradnicima.
ŽIVO U INKUBATORU
Još prije deset godina poduzetnik Slavko Kelava iz Donjeg Miholjca, u gradu je odlučio pokrenuti vlastiti posao - proizvodnju niskoenergetskih štedljivih drvenih montažnih kuća i sličnih proizvoda od drveta. Ovim projektom postao je jedini proizvođač takve vrste u Hrvatskoj, a potražnja za njegovim proizvodima na europskom i svjetskom tržištu stalno raste. U pokretanje posla njegova je obitelj uložila oko 560.000 eura vlastita novca, ali i trud, znanje te mnogo rada u energetski štednu, okolišu prihvatljivu i ekonomski opravdanu gradnju montažnih pasivnih samoodrživih kuća. Cilj tvrtke Campeco, a o njoj je riječ, bio je i ostao proizvodnja jedinstvenih i unikatnih visokokvalitetnih proizvoda od kojih se svaki izrađuje isključivo prema ideji, želji i narudžbi kupca. Proizvodnja šest različitih tipova kućica s brojnim varijantama, najviše se temelji na upotrebi smreke i ariša, kao osnovnog građevnog materijala, a prilagodljivost nudi i omogućava kupcu mijenjanje oblika i veličine te lokacije gradnje i postavljanja kuća.
Netom izneseni primjeri, srećom, nisu jedini. Ima ih još. Jedan od njih je i 29-godišnji poduzetnik Josip Knežević, koji je prije nepunih mjesec dana pokrenuo proizvodnju vlastitih smrznutih pekarskih proizvoda (Manna), kojima planira snabdijevati domaće tržište. On je svoj proizvodni pogon “udomaćio” u Poduzetničkom inkubatoru “Osvit”, u Industrijskoj zoni Janjevci. Knežević u idućih nekoliko godina pretendira postati vodeći slavonsko-baranjski proizvođač ovakve vrste proizvoda, a uskoro uz sadašnjih pet, planira zaposliti još desetak radnika i odgovoriti na sve veće zahtjeve tržišta za njegovim kroasanima, gužvaricama, lepinjama i drugim proizvodima koje radi prema tradicionalnoj recepturi s minimalnom količinom aditiva.
Kad se sve zbroji, unatoč gomile problema, stanje u donjomiholjačkom gospodarstvu, zahvaljujući netom navedenim primjerima, ipak nije tako crno. Naprotiv. Ako se možda sve pobrojano nekome i čini premalo da bi se govorilo o većem i jačem oporavku, AgroFructus, Kanaan, Altrad, Campeco, Industrijaska zona Janjevci, Poduzetnički inkubator i drugi primjeri, ipak ulijevaju nadu u bolje sutra. Uz sve to očekuje se i završetak gradske obilaznice te početak gradnje nove srednje škole...
Piše: Lidija ANIČIĆ
ZNACI OPORAVKA
Čekaju se nove investicije
“Industrijska zona i dalje je u središtu interesa poduzetnika, što pokazuje i investicijska aktivnost u 2014. godini. Najave investicija i ulaganje u gradnju proizvodnih pogona trebalo bi ove godine početi mijenjati i onaj nesagrađeni dio koji smo infrastrukturno opremili sredstvima EU-a. U najavi je, naime, trenutačno novih pet do šest investicija, koje su fazi projektiranja. Ono što je svakako vrijednost miholjačkog gospodarstva jesu i neke od industrija koje se nalaze u prigradskim naseljima (selima), kao što je prehrambena industrija Fami u Rakitovici, obućarska industrija Midal u Miholjačkom Poreču i još neke manje proizvodnje”, optimist je Valent Poslon. Usput dodaje kako zaposlenost nije na razini prijeratne, ali svakako je jedna od boljih u okruženju.
NESTALI BEZ TRAGA
Industrijska zona Janjevci vraća nadu u bolje poslovne dane
Govoreći o donjomiholjačkoj Poduzetničkoj zoni, dugogodišnji direktor miholjačkog poduzetničkog centra Valent Poslon naglašava da su i u ovom gradu Poduzetničke zone osmišljene kao prostori koji će generirati razvoj gospodarstva, prije svega privlačeći investitore koji će tu jednostavnije moći graditi svoje poslovne objekte. Jedna od zona koja je svakako opravdala ovu zamisao je i donjomiholjačka Industrijska zona Janjevci. “Miholjačko gospodarstvo u zadnjih 20 godina promijenilo se tako da danas više nema ni jedne tvrtke koja je postojala do 90-ih godina i bila nositelj razvoja na području bivše općine. Sve prijeratne tvrtke završile su u stečaju ili likvidaciji. Tako su nestali proizvodni pogoni Borova, Analita, Dravske plovidbe, Stoličarne, Tvornice konoplje i lana, tvrtke IPK Osijek, građevinske tvrtke Drava i mnoge druge. Danas gospodarska slika donjomiholjačkog kraja izgleda posve drugačije, ali što je posebno značajno, promijenila se i struktura gospodarstva, osobito industrije. Većina industrijskih pogona danas se nalazi upravo u Industrijskoj zoni Janjevci, a po strukturi prevladavaju tri sektora, kojih do rata gotovo i nije bilo. To su metalska industrija, prehrambena i drvoprerađivačka”, ističe Poslon.
RAVNO DO DNA
Stečajevi i gašenje tvrtki
Od tvrtki koje su nekad dobro poslovale, a danas su u dubiozama, ili su ugašene, između ostalih treba spomenuti i Madri d.o.o. iz Donjeg Miholjca, koja se bavila trgovinom, proizvodnjom namještaja i transportom. Tvrtka koja je osnovana još 1954. godine, otišla je u stečaj, a nekretnine tvornice zajedno sa strojevima oglašene su za zakup. Najveći dio duga od 4,6 milijuna kuna odnosio se na doprinos za obvezna osiguranja. Subjekt je ugašen 2014. godine. U problemima je i svinjogojstvo, jer je potražnja za domaćim svinjama u Hrvatskoj slaba, a u Slavoniji je gotovo nema. Na loše stanje utječe i crno tržište. Jedan od primjera negativnih trendova u stočarstvu, nebrige države i financijskih problema koji prijete gašenjem djelatnosti jest i primjer stočarsko-poljoprivredne zadruge “Svinjogojac” iz Donjeg Miholjca.
U okviru donjomiholjačke AgroFructus Grupe sedam je tvrtki u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji, s više od 500 zaposlenih...
Josip Knežević prije mjesec dana pokrenuo je proizvodnju vlastitih smrznutih pekarskih proizvoda kojima planira snabdijevati domaće tržište...