Ciča zima bila je u utorak. Minus petnaest. Od ranih jutarnjih sati, inače na gužvu navikli radoznali Moskovljani, osjetili su da se u ulici Iljinka, u strogom središtu grada, događa nešto posebno.

Više od dvjestotinjak ruskih sudionika te više od stotinu hrvatskih poduzeća sudjelovalo je na izuzetno uspješno organiziranom Rusko-hrvatskom gospodarskom forumu te investicijskoj konferenciji kojoj su nazočili Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva Hrvatske, Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Igor Pokaz, veleposlanik Hrvatske u Ruskoj Federaciji, Sergej Genadjevič Karaulov, zamjenik direktora Sektora zemalja Europe, Amerike i međunarodnih organizacija Ministarstva ekonomskog razvoja Rusije, Sergej Nikolajevič Katirin, predsjednik TIK Rusije, Andrej Jevgenjevič Podjenok, predsjednik MAP-a Moskovske asocijacije poduzetnika, ali i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić te hrvatski počasni konzuli u Rusiji.

Nije tajna da Rusi vole hrvatske poduzetnike (ali i hrvatski - ruske), a naši biznismeni šuškave američke dolare, jer ulazak na tako veliko tržište znači golemi profit. Zato su se mnogi potrudili doći u Moskvu i nakon sastanka mirnije će spavati jer su dogovorili dobre poslove na obostrano zadovoljstvo. Ako sve krene kako treba, uskoro će se na policama ruskih trgovačkih lanaca pronaći slavonska tjestenina, listovi za pite i savijače, vina i mnogi drugi proizvodi, što će samo nadopuniti asortiman Podravke i drugih poduzeća čiji se proizvodi već dugo godina odlično prodaju u Ruskoj Federaciji.

- Sve se europske tvrtke trude, unatoč poteškoćama, nastaviti gospodarsku suradnju u područjima koja nisu obuhvaćena sankcijama i pronaći prostor za unaprjeđenje tih odnosa u budućnosti. Isto to rade i hrvatske tvrtke. Ne možemo čekati da sankcije prođu i onda očekivati da ćemo samo nastaviti gdje smo stali prije sankcija. Cijeli niz tvrtki s tržišta izvan EU-a jedva čeka priliku da se ubaci na naše mjesto - istaknuo je Vrdoljak, naglasivši da upravo Forum ima dva cilja, sačuvati gospodarsku suradnju te pronaći prostor za napredak tih odnosa u budućnosti.

Luka Burilović s A. J. Podjenokom potpisao je ugovor o suradnji između Hrvatske gospodarske komore (HGK) i MAP-a, a prije toga istaknuo nužnost potpore domaćim poduzećima koja su uložila mnogo truda u proboj na veliko rusko tržište i kojima je sada potrebna pomoć kako bi sačuvale svoje pozicije. Brojni su poduzetnici naglasili da su obnovili poslovne odnose i sklopili nove poslove (ali će konkretnije o tome u idućem razdoblju, kada započne realizacija), pohvalivši inicijativu HGK, nadajući se da će takvih skupova biti još. Inače, hrvatske tvrtke, još iz doba Jugoslavije, Rusi pamte po dobrim stručnjacima iz područja građevine, ali i drugih polja o kojima se razgovaralo, od energetike i brodogradnje pa sve do turizma, farmaceutike, transporta, poljoprivredno-prehrambene industrije, konzaltinga, informatike, nekretnina, marketinga, tekstilne i kožarske industrije i bankarstva.

Među brojnim poduzetnicima na Forumu je sudjelovalo i 12 tvrtki iz Slavonije i Baranje - Đuro Đaković holding d.d. iz Slavonskog Broda, OLT Osijek d.d., Bor plastika d.o.o. Kneževi Vinogradi, Prvo plinarsko društvo - naftni derivati d.o.o. Vukovar, Agrofructus d.o.o. Donji Miholjac, Clarum d.o.o. Nova Gradiška, Eko Fami d.o.o. Rakitovica, PP Orahovica d.d. Orahovica, Grad-Export d.o.o. Vinkovci, Keramika Modus d.o.o. Orahovica, Poslovanje 2 d.o.o. Vukovar te Hotel Savus Đuro Đaković stan d.o.o, Slavonski Brod.

Primjerice, Krešo Gerstman, direktor prodaje Clarum d.o.o. iz Nove Gradiške, zadovoljan je dogovorenim poslovima. Njegovo poduzeće proizvodi listove za pite i savijače, suhe tjestenine te gotove bureke i savijače. Prvi put je došao u Rusiji, a od prije imao je određene kontakte koje je sada proširio te nešto i konkretno dogovorio.

- Kao i svim hrvatskim tvrtkama mnogo bi nam značio proboj na veliko rusko tržište koje ima velike potencijale. Odličan je potez HGK po ovom pitanju i sviđa mi se ta inicijativa, jer ima smisla. Listovi za pite i savijače naši su potencijalni proizvodi za Rusku Federaciju - rekao je Gerstman.

Ciljano je u Moskvu došao i Jeronim Pandurić, prokurist Agrofructusa d.o.o. iz Donjeg Miholjca. Oni već posluju u Rusiji s trgovačkim lancima Dixi i Tander Magnit. Svježe voće i povrće trenutačno izvoze iz BiH i Makedonije te nešto malo iz Srbije, jer zbog embarga ne mogu iz Hrvatske.

- Cilj nam je u Rusiju plasirati pasterizirano voće i povrće, marmelade i džemove, jer do sada to nismo izvozili i upravo tu vidim priliku za proširenje suradnje, jer na njih se embargo ne odnosi - istaknuo je Pandurić.

Sve u svemu, rusko tržište od iznimnog je značaja za hrvatske tvrtke, posebice one koje se bave farmacijom, prehrambenom industrijom, graditeljstvom i proizvodnjom strojeva. Robna razmjena u prvih deset mjeseci 2014. porasla je za čak 25 posto u odnosu na 2013. godinu. Ruski izvoz u Hrvatsku iznosio 1,05 milijardi dolara, a hrvatski u Rusiju 283 milijuna dolara. Međutim, trenutačno veliki problem čine sankcije EU kojima je Rusija izložena od ljeta prošle godine čije posljedice trpe gospodarstvenici obiju zemalja. A kada se sankcije (nadamo se) ukinu, budućnost se čini i te kako optimističnom. Jer ti isti Moskovljani s početka naše priče radije će u trgovinama kupovati kvalitetne hrvatske proizvode nego lošije indijske, kazahstanske, vijetnamske... A takvih je u njihovom gradu nakon embarga - sve više!

Iz Moskve: Slobodan KADIĆ