Kod starih Grka sveto drvo posvećeno Zeusu, kod Latina bio je posvećen Jupiteru, koji se njim i hranio sve dok ga nije Cerera naučila saditi žitarice. Plinije pripovijeda o građanskom vijencu napravljenom od lišća i plodova hrasta, kao najvišem priznanju.
Baltički Slaveni posvećuju sveti dub bogu Perunu koji gospodari munjama i gromovima. U Germana je kult hrasta jako razvijen, te je to sveto drvo pripadalo gromovniku Donaru ili Thoru. Kršćanstvo ne prihvaća hrast kao simbol svetog mjesta na kojem su se prinosile krvave žrtve, već od hrasta gradi Božje hramove u kojima se Bogu prinosi beskrvna žrtva.
Živi stotinama godina
Kao stoljetno listopadno drvo naraste i do 40 metara visine, debljina debla je do 2,5 metara, jake i razvijene granate krošnje. Hrast doživi starost od nekoliko stotina godina, a neke vrste hrasta i do tisuću godina. Bez naročitog je mirisa, a okus mu je gorak i steže.
U nas raste u mješovitim bjelogoričnim šumama, močvarnim poplavnim područjima i nizinskim predjelima uz veće rijeke, te čini prostrane slavonske lugove - šume (naziv dobiva po lugovima - hrast lužnjak) te u ravnicama.
Sabire se kora, list, plod i hrastove šiške. Koru beremo od svibnja do lipnja ili u jesen s mladih grana, te sušimo na toplom mjestu. Suhu koru usitnimo u hrastov prašak. List sabiremo u proljeće, a plod kad sazri u jesen. Šiške također sabiremo preko ljeta, i od njih pripremamo fini prašak. Zapadna pučka medicina rabi hrast kao antibakterik, adstrigent, antidiaorik, antiekcemik, dermetik, tonik, za liječenje angine, apscesa, bolesti žlijezda, bolesti grla, bolesti ženskih spolnih organa, bolesti jetre, dječjeg prhuta - kapice, gubitka zuba, hemoroida, krvarenja, katara želuca i crijeva, kožnih infekcija, krvarenja maternice, konstipacije, lošeg zadaha, opeklina, kožnih komplikacija, rahitisa, raznih rana, sluznice, slabe krvi koju jača i formira, smrzotina, tuberkuloze, trovanja alkaloidima, trovanja opijumom, trovanja otrovnim biljkama, trovanja bakrom, trovanja nikotinom, upalnih stanja, ubodnih rana, upale usta, ugriza, upale ždrijela, varikoznih vena, zubobolje, za zaustavljanje krvarenja, kao i za kupanje, grgljanje i ispiranje, pripremu Bachovih kapi, u prehrani kao surogat za kavu, itd.
Pečeni žir
Hrastov žir (Quercus semen tostum - sadrži dosta škroba, 30 %, šećera, bjelančevina, masti, tanina, kvercita, fosfora, itd.) možemo pripremiti za hranu i lijek na više načina, od kojih je najpoznatiji sljedeći: žiru oljuštimo vanjsku koru i skinemo kapicu, usitnimo na manje komadiće i posušimo na toplom mjestu te pohranimo u hermetičku staklenku. Za uporabu posušene komadiće pržimo (prženjem se škrob pretvara u dekstrin) na tavi dok ne dobije tamnu smeđu boju, te ohladimo. Žir koji je dobro pečen mora se lako mljeti u obliku brašna ili krupice. Dobiveni prašak rabimo kao surogat za kavu od žira (koja se rabi za liječenje bolesti krvi, u prvom redu za detoksikaciju ili čišćenja krvi, tegoba sa želucem i crijevima od nadimanja - nadutosti do pojave vjetrova, slabe probave, tegoba sa štitnjačom, neuroze, malaksalosti, malokrvnosti, skrofuloze, regulira prejaku ili preobilnu mjesečnicu, nesanice, rahitisa, kostobolje, šećerne bolesti, zaustavlja kronični ili akutni proljev, itd.). Od ploda se pravi i žirov ugljen koji se rabi kod raznih otrovanja kao adsorbens. Mast od praška kore hrasta ili od šišarki tradicionalno se rabi za liječenje raznih kožnih ozljeda - rana ili kožnih bolesti. Drvo hrasta je odlične kakvoće koja se danas traži, a to je da se lako i dobro obrađuje, ima fine i pravilne godove, lijepe je zlatnožute boje, dugotrajno i zdravo.
Ivan LESINGER
1 čajna žličica kore, 2 dl vode
Uputa za pripremu: koru možemo močiti prije kuhanja 1-2 sata i kuhati u vodi oko 5 minuta. Poklopimo da se ohladi deset minuta i procijedimo. Pijemo u gutljajima tijekom dana 2-3 šalice čaja.
Tinktura
100 grama usitnjenih šišarki, 1 l 70-postotnog alkohola
Močimo u alkoholu 20 dana usitnjene šišarke i procijedimo te uzimamo 3 puta na dan po 15-20 kapi s malo vode ili čaja.
Vino
30 grama kore hrasta ili šišarki, 1 l dobrog crvenog vina
Močimo tri tjedna hrastovu koru ili usitnjene šišarke u vinu uz povremeno mućkanje te procijedimo i uzimamo 1-3 male čašice protiv proljeva ili krvarenja.
Ekstrakt
50 grama kore hrasta, 2-3 litre vode
Močimo u vodi koru 12 sati te kuhamo oko 10 minuta, poklopimo da odstoji 2-4 sata. Kod pripreme sjedeće kupke ponovo zagrijemo ekstrakt i procijedimo te ulijemo u kupku. Prvi dan kupka traje 10 minuta, drugi dan 15 minuta, treći dan 20 minuta i tako sve dok je potrebno praviti kupke.
Oblog
Pamučnu tkaninu namočimo u čajni ekstrakt hrastove kore i stavljamo na oboljelo mjesto. Obloge u pravilu mijenjamo svakih 4-6 sati, ovisno o namjeni. Za pripremu obloga uzmemo 1 jušnu žlicu usitnjene kore na pola litre vode koju kuhamo oko 10 minuta i procijedimo.
Mast
Uzmemo 10 grama praha od šišarki i 50 grama svinjske masti koju rastopimo i umiješamo prašak te ulijemo u staklenu ili plastičnu posudu da se skruti.
Prašak
Prašak od šišarki rabimo za hitnu primjenu kod otrovanja gljivama, otrovnim biljem, nikotinom, bakrom, živom, olovom, opijumom te za posip raznih gnojnih rana i čireva i izradu tinkture. Prašak možemo kuhati kratko s mlijekom i piti mlijeko u gutljajima dok ne počne povraćanje.
Kontraindikacije
Kod prevelike oralne uporabe može doći do zatvora, te se preporučuje mjera opreza.
LJEKOVITO DJELOVANJE
Hrastov list su rado stavljali Indijanci u svoje mokasine radi sprječavanja stvaranja žulja. U narodnom liječenju mladi hrastov list rabimo za liječenje tuberkuloze, noćnog mokrenja, rekonvalescenata i za čišćenje krvi. Rado ga miješamo i s gospinom travom, koprivom, pelinom, stolisnikom itd. Hrastova kora je poznati narodni lijek koji rabimo za liječenje unutarnjih i vanjskih tegoba u obliku obloga ili za razna ispiranja. Njeno ljekovito svojstvo rabimo kao antiseptik - adstrigent, a vanjska uporaba je u obliku obloga za liječenje površinskih rana i ozljeda na koži kod kojih dolazi do upala i gnojnih procesa, otečenih žlijezda na vratu, upale grla, zagnojenih rana i čireva, čira potkoljenice, otvorenih rana od vena, proširenih vena, raznih kožnih nečistoća, psorijaze, upale spojnice oka, ekcema, vlažnih lišajeva, raspucanih bradavica na dojkama kod dojilja, hemoroida, pukotina ili fistula na čmaru kod kojih rabimo i sjedeću kupelj, a za ispiranje se rabi kod rana od ležanja, raznih gnojnih rana, promrzlina, vlažnih lišaja, za ispiranje grla.