Kad se odlučio za studij ekonomije, Osječanin Alen Zelić mislio je da će mu se kad stekne diplomu otvoriti vrata brojnih poslodavaca. Stvarnost je, međutim, posve drukčija jer u 29. godini života Alen ima samo godinu dana radnoga staža, i to pomoću mjere aktivne politike zapošljavanja.

Polovinu je plaće bio dobivao od Zavoda za zapošljavanje, polovinu od poslodavca, no nakon godinu dana za njega ondje više nije bilo mjesta.

- Od lipnja prošle godine, kad sam prestao raditi, sigurno sam uputio 50-ak zamolbi za posao, neovisno o tome je li radno mjesto u mojoj struci ili ne. Od tih 50-ak poslanih dobio sam pet negativnih odgovora mailom, a ostali se nisu udostojili poslati ni odbijenicu da bar sigurno znam na čemu sam, a ne da se nadam svakoga dana da će mi se netko javiti i reći mi da me treba – kaže Alen Zelić.

Zelić dodaje kako mu je dobro poznato da gotovo 90 posto poslodavaca i prije objavljenog natječaja ima osobu koju želi zaposliti, a on takvom poslodavcu nije opcija. Priznaje da je imao jedan načelno dogovoren posao, no odustao je. Naime, u vrijeme kad su ga tražili za rad, poslodavac je otkriven u brojnim mutnim poslovima pa je sretan, kaže, što nije nasjeo jer bi očito radio bez plaće.

- Iako sam optimist, ne znam koliko se zapravo uistinu nadam zaposlenju. Gledajući s ekonomske strane, recesija duga šest-sedam godina nema nikakvoga smisla i smatram da se ljudima svjesno manipulira - dodaje Zelić i priznaje kako bi, da je sam, rado potražio financijsku sigurnost u inozemstvu. Ipak, zbog svoje djevojke, koja je također završila fakultet, ali još ne radi u struci, ne planira napuštati Osijek. Ističe i kako bi se rado vjenčao, ali je svjestan da mora posložiti prioritete i biti svjestan mogućnosti. Naviknuo je živjeti bez novca i u šali kaže kako nezaposleni u Hrvatskoj trebaju biti “kameleoni” i prilagoditi se svakoj situaciji.

A da situacija nije nimalo sjajna za nezaposlene s fakultetskom diplomom pokazuju i podatci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Osijek. Sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem pa i doktoratom na osječkom je birou evidentirano čak 1885 nezaposlenih. Više od pet posto je to od ukupnog broja nezaposlenih s posljednjim danom prošle godine. Ipak, čini se da Alen ima nešto više šanse za zapošljavanje jer je muškarac. U kategoriji nezaposlenih visokoobrazovanih iznimna je dominacije žena - 1192 u odnosu prema 693 muškarca. Osim toga, od tog broja, među 481 osobom koje su bez radnog iskustva, i dalje je više žena, 297, u odnosu prema 184 radna kolege.

U dostupnoj nam evidenciji HZZ-a potražili smo koje su to najbrojnije struke a bez radnog iskustva. Nažalost, ni tu nema odstupanja od, za Osijek, uobičajene prakse - najviše nezaposlenih bez ijednog dana redovnog posla ima među pravnicima - njih 20. No, znatno veća gužva vlada u kategoriji diplomskog sveučilišnog studija, jasno ovdje je riječ uglavnom o mlađim kategorijama završenih studenta. Od 640 ukupno nezaposlenih iz te kategorije, polovina je bez radnog iskustva. Tu je, po strukama gledano, gužva (opet uobičajeno) u ekonomskim zvanjima - bez upisa u radnu knjižicu su 24 ekonomista smjera financija, jednako toliko je marketingaša, nešto manje, 15, sa smjera management. Ali svoj prvi posao traži i 20 diplomiranih elektroenergetičara i 15 agroekonomista. Sedam je kineziologa, pet prevoditelja s dvopredmetnog studija Engleski i književnost.

- Iako sam završila upravo dvopredmetni studij Engleski i književnost, s namjerom kako ću kao prevoditelj raditi oko poslova vezanih uz Europsku uniju, nisam odmah došla do posla. U međuvremenu sam se odlučila za brak i majčinstvo. Nadam se da to neće umanjiti moje izglede za (i dalje) prvim stalnim angažmanom - kaže nezaposlena profesorica Marija Ivezić.

I diplomirani inženjer elektrotehnike Marko u lovu je na prvo zaposlenje. Kaže, neko je vrijeme razmišljao o odlasku van, u Irsku, ali ipak se nada prilici u domovini.

- Nije neizgledna i opcija da iskoristim poticajna sredstva i pokrenem vlastitu tvrtku - kaže nam mladi sugovornik.

Ukupno gledajući, najviše je nezaposlenih visokoobrazovanih u znanstvenom području društvene znanosti, potom iz biotehničkih znanosti. No ništa neuobičajeno, u tim su dvjema skupinama i osječki Ekonomski, Pravni i Poljoprivredni fakultet. To su fakulteti koji upisuju najviše studenata, ali i fakulteti s najdužom povijesti na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera.