Žednu poljoprivredu nismo znali napojiti novcem iz fondova Europske unije, a, s druge strane, zbog čudljive klime usjevi nam plivaju pod vodom. Da apsurd bude veći, ljeta već tradicionalno prati suša, no kad govorimo o sustavima navodnjavanja, među najslabijima smo u Europi.

Raspon između stvarnog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i onog “na papiru” doseže i broj veći od sto tisuća. O spomenutim temama, kao i brojnim drugim aktualnostima, razgovarali smo s predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore Matijom Brlošićem.

- S ulaskom u Europsku uniju morali smo prihvatiti sve direktive, pravila i zakone koji se odnose na poljoprivrednu proizvodnju i oni su doista obilni, napisani na tisućama stranica. Hrvatski poljoprivrednik koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom trebao bi većinu toga znati. Međutim, stanje je takvo da prosječno jedan domaći poljoprivrednik možda zna jedan posto onoga što bi trebao raditi baveći se svojom poljoprivrednom proizvodnjom - kaže Brlošić te dodaje:

- S obzirom na to da smo u pretpristupnim godinama imali određene fondove namijenjene osnaživanju poljoprivrednih gospodarstava kada Hrvatska uđe u Europsku uniju da se na tržištu mogu lakše nositi s proizvodima iz EU-a, treba reći da fondove nismo iskoristili. Promjene su danas učestale u pravilnicima, zakonima, događaju se gotovo na dnevnoj bazi i to poljoprivrednik ne može pratiti. Sve ono što ne zna, s druge ga strane košta, odnosno snosi financijske gubitke - kaže Brlošić te nastavlja:

- Kako je poljoprivreda tvornica pod otvorenim nebom, zaista moramo konstatirati da su u posljednje tri godine elementarne nepogode pratile tu proizvodnju. Nakon iznosa potpora koje smo imali u 2012. godini, bilježimo pad za 40 i više posto. Dakle, financijska sredstva koja su trebala doći pala su za spomenuti postotak pa smo u tri godine na taj način izgubili gotovo proračun za jednu godinu. Uz loše godine, financijska situacija hrvatskog poljoprivrednika izuzetno je teška - ističe Brlošić:

- Danas razgovaramo o fondovima, velikom novcu koji dolazi u Hrvatsku, no preduvjet je da poljoprivrednik, ako bilo što želi investirati, mora imati financijsku podlogu. Međutim, financija na selu nema. Banke su nevoljne kreditirati investicije u poljoprivredi, što su i javno rekle. Njima je, kako su iznijele u javnost, neisplativo kreditirati proizvodnju mlijeka, a u posljednje vrijeme čak i žitarica - navodi te dodaje:

- Hrvatska još uvijek nema službeni broj poljoprivrednih gospodarstava koja će biti sposobna proizvoditi u Europskoj uniji. Raspolažemo različitim brojevima, od 180 i više tisuća upisanih u Upisnik do oko 100 tisuća gospodarstava koja su korisnici državnih potpora, a od tog broja, pak, njih 80 tisuća prima potpore manje od 10.000 kuna. To znači da oni glavne kriterije za ostvarivanje natječaja ne mogu proći. Ostaje nam 20-ak tisuća potencijalnih gospodarstava koja ispunjavaju osnovni kriterij veličine gospodarstva da se mogu javiti na natječaje za ruralni razvoj. Koliko je njih to sposobno učiniti s obzirom na kreditnu zaduženost, blokirane račune, teško je reći, ali, prema mom mišljenju, riječ je o tek nekoliko tisuća gospodarstava. Nažalost, to je naša stvarnost - kaže Brlošić i dodaje:

- Što se tiče navodnjavanja, poražavajući je podatak da imamo možda tek jedan posto riješenih površina. Najslabiji smo u Europi po tome. Ovih dana možemo vidjeti kako voda stoji, imamo iskopane kanale, a ono što bi trebalo jest da tu vodu zadržimo, no ne na njivama, nego u kanalu i da poslije posluži. Nažalost, mi danas pod navodnjavanjem imamo manje površina nego što je to bilo prije dvadeset i više godina - napominje Brlošić. Pitali smo ga i gdje vidi hrvatsku poljoprivredu u budućnosti:

- Budućnost hrvatske poljoprivrede? Imam osjećaj da Vlada ne doživljava poljoprivredu. Za početak prvo bi je ona trebala doživjeti, shvatiti da nam je to strateška grana proizvodnje. Takva Vladina politika stvorila je i u svih građana sliku da smo neradnici, živimo od poticaja. Stvorena je potpuna kriva slika, sve je upravo suprotno tome. Poljoprivrednik je čovjek koji radi dan i noć proizvodeći hranu. Većina građana u zemljama EU-a kupuje domaće proizvedenu hranu, kod nas to nije slučaj. Prvo Vlada a onda i Sabor moraju stvoriti potpuno drukčiju sliku o poljoprivredi, našim proizvodima te usmjeriti naše građane na kupnju tih proizvoda, a na taj način sačuvat će se ili stvoriti više desetaka tisuća radnih mjesta - poručuje Brlošić.