Posljednji epidemiološki podatci Ministarstva zdravlja objavljeni u Strateškom planu promicanja oralnog zdravlja govore o prisutnosti patoloških promjena na zubima u gotovo 95 populacije u Hrvatskoj.

Sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije u djece se stanje oralnog zdravlja procjenjuje nalazom karijesa, dok se kod odraslih uz karijes procjenjuje i stanje parodonta. U starije populacije, čiji broj danas u Hrvatskoj izrazito raste, pokazatelj oralnog zdravlja je gubitak zuba. Kod šestogodišnjaka provodi se obvezni dentalnomedicinski pregled pred upis u osnovnu školu, ali klinički nalaz u našoj državi nije limitirajući faktor za upis. Tako prosječni KEP (karijes, ekstrakcija, plomba) indeks dvanaestogodišnjaka u Hrvatskoj iznosi 3,99. To znači da prosječan 12-godišnjak u Hrvatskoj već ima četiri pokvarena zuba. Od zemalja EU-a jedino Bugarska ima višu vrijednost KEP indeksa (4,4). UK, Danska i Njemačka imaju najniže vrijednosti KEP indeksa od svih zemalja EU-a (0,7) i idu prema nuli. Sekundarna zbijenost zubi koja nastaje isključivo zbog preranog gubitka mliječnih zubi krivac je za čak 30 posto liječenih ortodontskih anomalija u Hrvatskoj, koje zahtijevaju dugotrajno i skupo specijalističko liječenje. U razvijenim zemljama EU-a ova anomalija gotovo ne postoji. Još su porazniji podatci za odraslu populaciju, koji pokazuju da bolesti parodonta, koje su u EU-u bolesti osoba nižeg socioekonomskog statusa, u Hrvatskoj zahvaćaju sve slojeve društva i javljaju se u oko 80 posto populacije. Gubitak zuba u Hrvatskoj javlja se daleko ranije nego u zemljama EU-a, a neku od dentalnomedicinskih (uglavnom složenih) intervencija potrebno je izvesti u gotovo 90 posto starije populacije. Znamo li da je većinu oralnih bolesti moguće spriječiti, očito je da sustav dentalnomedicinske zaštite ne potiče prevenciju. Stručnjaci se danas slažu da stanje oralnog zdravlja pokazuje nesagledivu štetu koja je nastala ukidanjem mreže specijalista dječje i preventivne dentalne medicine, čiji su rezultati prije dvadeset godina ukazivali na unapređivanje oralnog zdravlja, ali danas postojeći specijalisti ne sudjeluju u planiranju, provođenju i kontroli preventivnih programa.

- Procjene govore da kada bismo uložili 40 milijuna kuna u prevenciju, u kasnijem bismo liječenju uštedjeli 250 milijuna kuna. Bivša država je o ovom pitanju bila znatno pametnija i postojala je jako dobra prevencija već od prvog razreda osnovne škole. Uređene države to rješavaju tako da, primjerice, u Švicarskoj osnovnoškolac prije upisa u sljedeći razred mora obaviti pregled zubi, a u slučaju da ima karijes, ne može upisati viši razred dok ne sanira zub jer se smatra da je bolestan. Dokazano je da je KEP indeks povezan sa socijalnim statusom i Hrvatska stanjem oralnog zdravlja svojih građana sve više počinje dokazivati da je država niskog životnog standarda - zaključuje dr. Miroslav Sikora, zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske komore dentalne medicine.