Objavljeno 6. veljače, 2015.
Planiran je i ljetni kamp u Suzi, isključivo za bicikliste
BELI MANASTIR/ĐAKOVO/ SLAVONSKI BROD/ ORAHOVICA - Vodeći online vodič za kampiranje, koji se prevodi na 27 jezika (www.camping.info), objavio je listu omiljenih europskih kampova u okviru nagrada Camping.Info Awards 2015. Kvalitetu usluge ocjenjuju isključivo gosti. Među europskih top 100 kampova samo je jedan iz Hrvatske, iz Duge Rese, na Mrežnici. Budući da je riječ o kontinentalnom dijelu zemlje, istražili smo ima li kampova na području Slavonije i Baranje i postoji li potreba za njima.
Krenimo od u posljednje vrijeme svojevrsne perjanice hrvatskog kontinentalnog turizma - Baranje. U njoj je jedan jedini kamp, onaj u Kopačevu, u neposrednoj blizini Kopačkog rita, otvoren prije tri godine. Kamp-odmorište Family u vlasništvu je domaće tvrtke Zlatna školjka. Sadrži apartmane Lenka, autokamp i klasični kamp. Apartmani Lenka sastoje se od dva apartmana i jedne manje sobe s dva kreveta. Bogato su opremljeni (TV, satelitska antena, internet, klima-uređaj, kupaonica, kuhinja - blagovaonica, terasa, parking…). Uz apartmane nalazi se i odmorište Family, koje nudi kampiranje u šatorima te prvi baranjski autokamp. Kampistima je na raspolaganju roštilj, TV, internet, kuhinja i sanitarni čvor. Vlasnici govore čak sedam jezika, ističu da gostima, kojih odjednom može biti 70-ak, pružaju mogućnost iznajmljivanja skutera i kanua, te da organiziraju izlete u Kopački rit, kanu safari Starom Dravom, posjet ekogospodarstvima, degustaciju vina, izviđačku obuku… Danijela Mihaljević, predsjednica TZ-a Općine Bilje, ističe kako gosti u kamp dolaze gotovo cijele godine (izuzev zime), a najviše je stranaca.
Nisu dovoljni tuš i WC
Kopačevskom će se kampu uskoro pridružiti kamp u Suzi, koji otvara obitelj Kolar. “Kamp će biti namijenjen isključivo biciklistima i radit će ljeti”, objašnjava Lajoš Kolar. Svojedobno se pričalo o otvaranju autokampa u blizini belomanastirskog Lovačkog doma, ali sve je ostalo na priči.
Za razliku od Baranje, na karti kampova nije Đakovština, iako ima potencijale za kamp-turizam, i to u jezerima Borovik i Jošava, no ipak bi naglasak bio na Boroviku, važnom ribičkom odredištu ne samo u hrvatskim, nego i europskim okvirima. Borovik je, naime, jedna od najpoznatijih destinacija u Europi za šaranski ribolov, a tu se održava i poznati Carp Cup. Direktorica TZ-a grada Đakova, Marija Burek, ističe da Borovik ima izvrstan potencijal za taj oblik turizma, no ponajprije bi se morali riješiti složeni imovinsko-pravni odnosi između Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma, Općine Drenje… Dakako, realizacija kampa ovisi o novcu, jer za podizanje takvog sadržaja postoje pravila, s tim da za suvremeni kamp nije više dovoljna samo osnovna infrastruktura s priključkom za vodu, nego je on baziran prema principu “all inclusive” - da ima sve, od frizera, interneta, mjenjačnice, pošte…
U Slavonskom Brodu, primjerice, ideja gradnje autokampa postoji već godinama u sklopu turističkog master plana, a i Ministarstvo turizma podupire takvu ideju, jer autokampova u kontinentalnom dijelu Hrvatske - nedostaje. Pretpostavke za profitabilnost brodskog autokampa, kako je izjavio gradonačelnik, Mirko Duspara, postoje. Tu je neposredna blizina autoceste Bregana - Lipovac, s godišnjim prometom od oko 16 milijuna vozila, kao i granični prijelaz preko kojega godišnje prometuje više od šest milijuna putnika.
Doskočili Savi
Izgradnja autokampa predviđena je javno-privatnim partnerstvom na omiljenom gradskom izletištu i sportsko-rekreacijskom centru Poloj i odvijat će se u dvije faze. Velika park-šuma, šetnica uz Savu koja bi obrubljivala kamp, centralna zona za rekreaciju i ugostiteljstvo, veliki adventure park i piknik zona - samo su neki od detalja koji se nalaze u njegovoj idejnoj studiji. Riječ je o projektu teškom više od 20 milijuna kuna, čija bi gradnja trebala početi u ovoj godini (mada je prije tri godine do danas planiran završetak). Kapacitet kampa iznosi 172 smještajne jedinice, a kako je veliki problem često visok vodostaj Save, u kojem rijeka doslovce poplavi kupalište, autori idejne studije smještajne su jedinice zamislili u obliku montažnih kućica postavljenih na pontonske splavi ili stupove. Prva bi faza gradnje obuhvaćala preuređenje postojećih zgrada te gradnju 103 smještajne jedinice uz sve javne popratne sadržaje, a druga još 70-ak te dodatni sanitarni čvor. Kamp će u konačnici sadržavati 78 parcela za kampere (za 234 osobe), 22 mobilne kućice (za 88 osoba) i 11 šatora na drveću (za 33 osobe), sveukupno 355 korisnika. Posebnost bi svakako mogli biti šatori na drveću - u krošnjama, kojih u Hrvatskoj još nema, a vrlo su popularni u svijetu, posebice u Švedskoj. (I. Getto, S. Župan, M. Radošević)
Josip Mikolčić
direktor županijskog TZ-a
Virovitička županija idealna je za kamperski turizam
Virovitičko-podravska županija za sada nema pravi kamp, iako postoji nekoliko lokacija na kojima turisti šire šatore. Ideje o organiziranim, uređenim kampovima postoje po cijeloj županiji, potvrđuje direktor županijskoga TZ-a Josip Mikolčić. “Nažalost, registriranog kampa još nemamo. No na području naše županije imamo sedam do osam ozbiljnih lokacija upravo za taj oblik turizma. Prije svih, tu je Orahovica i izletište Orah, odnosno orahovačko jezero, gdje ideja o gradnji kampa već jako dugo postoji i ta je lokacija na pol koraka do realizacije. Tu je i pustara Višnjica, u Slatini, pa seosko imanje Zlatni klas, Otrovanec, prekodravsko područje kod Pitomače. Jedna vrsta kampa planirana je i na novosagrađenom informativno-edukativnom centru u Noskovačkoj Dubravi, tu su još predivni Virovitički ribnjaci… Spomenuo bih još i Jankovac, Voćin, te jezero Javorica, u Slatini. Naša županija idealna je za kamperski turizam i siguran sam da će gradovi, TZ-ovi, OPG-ovi i drugi znati iskoristiti natječaje hrvatskih ministarstava i EU-a kako bi se ubrzala realizacija postojećih ideja”, zaključio je Mikolčić. (V. Grgurić)
Suvremeni kamp
mora imati sve - od frizera, interneta do mjenjačnice, pošte…
Posebnost bi svakako mogli biti šatori na drveću - u krošnjama, kojih u Hrvatskoj još nema, a vrlo su popularni u svijetu, posebice u Švedskoj