Objavljeno 5. veljače, 2015.
“Sve to vodi padu kvalitete laboratorijskih usluga i smanjenju sigurnosti za pacijente”
Vijest o tome da će novim Pravilnikom Ministarstva zdravlja o specijalističkom usavršavanju doktora medicine biti omogućena nova liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine koja će omogućiti da domaći liječnici nakon specijalizacije rade u laboratorijima, ili ih osnivaju, uzbunilo je medicinske biokemičare.
Oni drže kako bi to moglo ugroziti svrhu njihove struke jer će magistre, ako sporni dio Pravilnika zaživi, s tržišta istisnuti hrvatski i inozemni liječnici, što bi moglo dovesti i do pada kvalitete tog segmenta zdravstvenih usluga. Ovaj Pravilnik ujedno otvara i vrata liječnicima sa sličnim specijalizacijama iz ostalih država Europske unije da dođu u Hrvatsku i krenu u laboratorijski biznis. Hrvatska komora medicinskih biokemičara, zajedno s čelnim ljudima Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, pokrenula je inicijativu za izmjenom tog dijela Pravilnika, navodeći kako za uvođenje liječničke laboratorijske specijalizacije nema ni racionalnog, a ni zakonskog uporišta.
- Danas je liječnicima omogućena specijalizacija iz 47 segmenata medicinske znanosti i sada, kada se u medijima stalno upozorava da je liječnička struka ugrožena jer iz Hrvatske odlazi na stotine liječnika, apsurdno je uvoditi 48. specijalizaciju koja nema konkretne veze s liječenjem pacijenata, već je servis zdravstvenog sustava. Ideja o uvođenju ove specijalizacije pojavila se još za vrijeme ministra Milinovića, ali tada su u Ministarstvu bili dovoljno razumni da konzultiraju našu komoru. Nakon što smo im objasnili da takva specijalizacija nema smisla, shvatili su da bi to bilo dupliranje kapaciteta te se od toga odustalo. Naša komora imala je stroga pravila o tome tko se može baviti ovom strukom i nije mogao doći netko iz inozemstva i reći da na temelju određene direktive EU-a može obavljati ovu struku i u Hrvatskoj, jer je provjera kod nas stroga. No, HLK omogućava svakom liječniku iz zemalja članica dozvolu za rad u Hrvatskoj pa tako i specijalistima laboratorijske medicine, a mi takve specijaliste nećemo moći kontrolirati, čime će biti ugrožen i kvalitet ove usluge - upozorio je Goran Bulatović, predsjednik Hrvatske komore medicinskih biokemičara.
U dosadašnjim dopisima prema Ministarstvu iz Komore upozoravaju i kako je sve ovo neprihvatljivo, jer se kosi sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, koji jedino magistrima medicinske biokemije daju legalno pravo da rukovode i rade kao nositelji laboratorijske djelatnosti. Upozoravaju i kako sve to vodi padu kvalitete laboratorijskih usluga i smanjenju sigurnosti za pacijente, objašnjavajući kako magistri njihove struke više od 30 godina imaju specijalizaciju iz medicinske biokemije pa nakon polaganja specijalističkog ispita u konačnici imaju devetogodišnje obrazovanje iz laboratorijske medicine.
Nefreteta Z.EBERHARD
liječnički lobi vjerojatno će biti jači od borbe za razum
– Ovo znači da će država uložiti šest godina u obrazovanje doktora medicine i onda još pet u njegovu specijalizaciju, da bi nakon 11 godina školovanja, i tko zna koliko potrošenog novca, imao jednake kompetencije koje se dobiva nakon petogodišnjeg školovanja za magistra biokemije. U slučaju da netko misli strašno mnogo zaraditi otvaranjem privatnog laboratorija teba reći da je tržište već sada prezasićeno i da je s ekonomske strane gledišta to pogrešna ideja. Mi smo ponudili opciju da se doktorima medicine omogući specijalizacija prema našem programu na našem fakultetu i da ti ljudi budu pod nadležnošću naše komore. No, konkretnog očitovanja Minstarstva zdravstva za sada nema. Ovih dana imamo sastanak s pomoćnikom ministra Marijanom Cesarikom, no bojimo se da će liječnički lobi biti jači od naše borbe za razum - zaključio je Bulatović.