Objavljeno 2. veljače, 2015.
Siromaštvo osobu vuče na društvene margine, u diskriminaciju
Vezani članci
ČETVEROČLANE OBITELJI S MANJE OD 4010 KUNA MJESEČNO SU SIROMAŠNE
Svaki peti građanin u Hrvatskoj je siromašan. Upućuje na to stopa rizika od siromaštva od gotovo 20 posto.
S druge strane, prema podacima iz 2014., u Hrvatskoj je brzorastući broj multimilijunaša – lani ih je bilo 220. U njihovim je rukama bogatstvo što prelazi 30 milijuna USD, a broj iznimno bogatih povećava se znatno brže od svjetskog prosjeka, ustvrdila je konzultantska kuća za praćenje vrijednosti imovine sa sjedištem u Londonu. Dok oni gomilaju milijune, nekretnine, ušteđevinu, vozila..., svaki peti građanin “gomila” bijedu, obilazi pučke kuhinje, zagleda u kante za smeće, skuplja neplaćene račune... Ravnatelj GD Crvenog križa Đakovo Đuro Brataljenović kaže kako im na vrata svakodnevno kucaju ljudi u potrebi, dok se u pučkoj kuhinji hrani njih 43.
- Dostojanstvo čovjeka je da radi - kaže Brataljenović, upozoravajući na veliku nezaposlensot iz koje proizlazi i siromaštvo. “Ljudi traže hranu. Sve više ljudi teško živi, ne živi kvalitetno u smislu prehrane, zdravstvene zaštite, plaćanja režija...”, kaže Brataljenović.
Nema dana da, kaže župnik đakovačke Župe Svih svetih, vlč. Tomislav Ćorluka, osobe u potrebi ne zakucaju i na vrata te župe. Najviše traže novac.
– Najčešće im pomažemo u hrani, higijenskim potrepštinama, odjeći i obući, s nešto namještaja, znaju biti i pokoja invalidska kolica... Kada dijelimo odjeću, zna doći i po 50 osoba - kaže vlč. Ćorluka.
Višestruka prikraćenost
Siromaštvo nije samo financijska, materijalna, nego višestruka prikraćenost osobe i vuče ju na društvene, obrazovne i druge margine, u diskriminaciju.
- Europska komisija definirala je socijalnu isključenost kao proces koji gura pojedince na margine društva i sprječava ih da potpuno sudjeluju u društvu zbog osobnog siromaštva, nedostatka osnovnih kompetencija, šansi za cjeloživotno učenje ili zbog diskriminacije. Konkretno, ona znači da socijalno isključeni ne sudjeluju u raspodjeli društvenih dobara koje određujemo kao kombinaciju institucionalnih i političkih resursa, npr. mogućnosti školovanja i pristupa svim razinama obrazovanja, stipendijama, pristupu i korištenju zdravstvenih i socijalnih usluga na lokalnoj i nacionalnoj razini, slaboj političkoj participaciji. Socijalno isključene osobe se manje druže s drugima, imaju manju obiteljsku i prijateljsku podršku u teškim situacijama - upozorava potpredsjednik hrvatske mreže protiv siromaštva i predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković. “Ta socijalna isključenost nije privremena, ima obilježja trajnog stanja jer izlaz iz situacije nije lako dostupan. Ona znači i da nesudjelovanje u raspodjeli društvenih dobara nije nužno posljedica osobnih nedostataka - lijenosti, nesposobnosti ili drugih mana već je izazvana strukturalnim čimbenicima ili institucionaliziranim nejednakostima”, upozorava Marković.
Strategija borbe protiv siromaštva
Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti RH 2014.–2020. razlikuje više područja isključenosti – od ekonomskog statusa, obiteljske strukture, obrazovne, dobne, s obzirom na identifikaciju (nacionalne, etničke i druge manjine), s obzirom na počinjenje zločina, s obzirom na zdravstveno stanje te isključenost s obzirom na invaliditet.
- Usvajanjem te strategije Vlada je odredila osam strateških područja: obrazovanje i cjeloživotno učenje; zapošljavanje i pristup zapošljavanju; stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama; pristup zdravstvenom sustavu; skrb o starijim osobama; borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost i uravnoteženi regionalni razvoj - kaže Marković te ističe da su obrazovanje i cjeloživotno učenje utvrđeni za prioritetno područje u suzbijanju i sprječavanju siromaštva i socijalne isključenosti.
Suzana ŽUPAN
Milijuni eura za pomoć
Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević istaknuo je da je EK prepoznala važnost borbe protiv siromaštva kroz svoj investicijski plan koji je usmjeren rješavanju uzroka i posljedica krize. Osim toga, 17. prosinca 2014. Europska komisija je prihvatila Hrvatski operativni program za Europski socijalni fond unutar kojega je kao specifičan prioritet određeno promicanje socijalne uključivosti, borbe protiv siromaštva i borbe protiv diskriminacije. Za te ciljeve predviđena su sredstva od 328 milijuna eura od 2014. - 2020. Istovremeno Hrvatska će u istom razdoblju primiti 36,63 milijuna eura iz Fonda za europsku pomoć najugroženijima. Ova sredstva utrošit će se za nabavu hrane, higijenskih sredstava i drugih potrepština.
U Grčkoj najviša stopa rizika od siromaštva
Stopa rizika od siromaštva za zemlje EU-28 prema procjeni Eurostata iznosi prosječno 17,2 %, što je više od 120 milijuna Europljana. Najvišu stopu imala je Grčka (23,1 %), potom Rumunjska, Bugarska, Litva te Španjolska, gdje je više od petine stanovništva imalo ekvivalentan ukupni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Slijedi RH s 19,5 % te Letonija (19,4%) i Italija (19,1%).
ŠTO JE MREŽA PROTIV SIROMAŠTVA
Hrvatska mreža protiv siromaštva ima za cilj iskorjenjivanje siromaštva putem zagovaračkih aktivnosti i utjecanjem na javne politike, pokretanjem različitih inicijativa, uz kontinuiranu suradnju s Europskom mrežom protiv siromaštva. “U lipnju 2014. postala je članica Europske mreže protiv siromaštva te time postala glas hrvatskih organizacija unutar EU i dio velike europske obitelji organizacija usmjerenih socijalnoj Europi u kojoj svi imaju jednak pristup ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Europska mreža protiv siromaštva naglasak stavlja na osnaživanje socijalno isključenih i siromašnih osoba kako bi što lakše ostvarili svoja prava, uključili se u društvo, na tržište rada i prevladali socijalnu isključenost”, kaže Nedjeljko Marković.