Objavljeno 2. veljače, 2015.
Da biste osjetili radost, potrebno je dopustiti si i tugu, da bismo došli do unutarnjeg mira, moramo poznavati vlastiti nemir
Stara poslovica kaže u zdravom tijelu zdrav duh i vodilja je mnogim ljudima koji se bave tjelesnom aktivnošću.
Mnoštvo rekreativaca i sportaša svojim djelovanjem osvježava svoje tijelo, održava ga mladim i elastičnim, te spremnim za svakodnevne izazove. Pri tome osim vlastitog tijela koriste sprave za vježbanje, razne utege, vijače, stepere, lopte, glazbu...
Ako pitate bilo koga od rekreativaca ili sportaša koje su vježbe za biceps ili za mišiće nogu, znat će vam ih nabrojiti i demonstrirati. Zapravo, ako pitate ljude koji se ne bave rekreacijom i sportom, i oni će vam na to pitanje znati dati odgovor. Većina nas zna koje vježbe i pokreti utječu na koji dio tijela. Tu dolazimo do drugog dijela poslovice koji se odnosi na naš duh.
Emotivni spektar
Duh označava emocionalni, mentalni i energetski kapacitet našega tijela te nas kao osobe. Svi znamo nabrojiti emocije. Većina nas si dopušta osjetiti dio emotivnog spektra. Drugi dio emocionalnog spektra negiramo i odbacujemo ili ga se čak i stidimo. Recimo, neke osobe se nikada ne ljute, neke nikada nisu tužne, a neke nikada nikome ne govore „volim te“... Primjera je mnogo i često se razviju u krajnost. Ako pogledate osobe u svome okruženju, brzo ćete ih pronaći. Ako pogledate u sebe, možete vidjeti i na vlastitom primjeru koje emocije su kod vas izraženije, a koje jedva da doživljavate.
Kada biste postavili pitanje koje vježbe su pogodne za razvoj ekspresije bijesa ili tuge, nažalost, velika većina ne bi znala odgovor. To je nešto što nas ne uče u školi na tjelesnom. Ono što u školama i obitelji naučimo je kako emocije kontrolirati, potisnuti ili kako se odvojiti od njih. Emocije dobiju i kontekst. Jedne postanu dobre, kao što su radost, ljubav, zadovoljstvo, a druge postanu loše, primjerice, bijes, ljutnja, tuga... Dobre emocije počinjemo prenaglašavati, a loše potiskivati (ponekada je i obratno), a i ne primijetimo da se potiskivanjem jednih odričemo i druge strane. One potisnute emocije postaju opasne za nas jer ih sve manje poznajemo i zbog toga ih još jače odgurujemo od sebe. A zapravo, emocije nisu ni dobre ni loše. I kao da zaboravljamo da smo se rodili s kapacitetom da sve emocije doživljavamo punim plućima, da smo se rodili kao strastvena bića puna života. Da bismo osjetili radost, potrebno je dopustiti si i tugu, da bismo došli do unutarnjeg mira, moramo poznavati vlastiti nemir.
Polako si stanjujemo repertoar emocionalnih doživljaja, a to utječe i ograničava naš mentalni sklop. I umjesto da razmišljamo kako u sebi probuditi kreativnost i ekspresiju te kako produbiti kapacitet za emocionalni doživljaj radosti, okrećemo se k pronalaženju mjesta za vlastito nezadovoljstvo.
Probuditi emocije
Da se ovo ne bi pretvorilo samo u kritiku današnjeg društva, za sve ovo postoji kreativni odgovor, novi oblik vježbanja koji zadovoljava potrebe današnjice. To je holistički pristup vježbanju koji se prema emocijama odnosi s podjednakom pažnjom kao i prema tijelu. Sjedinjuje ova dva aspekta i povezuje s ciljem aktivacije tijela kako bi kroz specifične vježbe ponovno probudilo zatočene i zaboravljene emocije ili one prenaglašene dovelo u zdravi balans. Holistički pristup vježbanju je namijenjen razvoju ekspresije i kreativnosti te osvještavanju potisnutih emocija i mentalnih slika. Primjenom holističkog oblika vježbanja transformiraju se naši tjelesni, mentalni i emocionalni obrasci ponašanja. Kao posljedica pojavljuje se novi pogled na nas same, a također i na ljude koji nas okružuju. Stvarnost postaje punija i bogatija, a život intenzivniji.
Sam program vježbi zove se Praktikum, a Osijek je grad u kojem se pojavio. Svoj naziv dobio je zbog vizije da je potrebno više prakticirati život, a manje teoretizirati o životu. Holistički pristup vježbanju temelji se na tjelesno orijentiranoj psihoterapiji, core energetic vježbama, TRE vježbama (trauma release exercise), bioenergetskim vježbama, meditaciji, vježbama za verbalnu ekspresiju, aerobnim vježbama i mnogim drugim oblicima vježbi. Zapravo, na svemu što je tijelo uz podršku volje u stanju napraviti u svrhu proširivanja osobnog iskustva života. I zato, vratimo se staroj poslovici s novom idejom što nam ona stvarno poručuje. U zdravom tijelu zdravi duh.(Centar osobne moći)
Siniša RADETIĆ, integrativni terapeut
Praktikum vježbe
Ako ste zainteresirani za ovaj oblik vježbanja, pozivamo vas da više informacija potražite u Centru osobne moći ili na www.centarosobnemoci.com. Idući termin vježbi je u nedjelju, 15. veljače, u 17 sati u Dvorani Olimp, Prolaz J.Leovića 13, kod kružnog toka Đakovština, uz prijave na telefon 091/5183-897
Dijelovi naše osobnosti zahtijevaju jednak tretman
Najčešće promatramo sebe kao tjelesna bića i često zanemarujemo vlastite emocije. Kao što naše tijelo treba određene aktivnosti da bi bilo u zdravom i funkcionalnom stanju, isto takvu potrebu ima naše emocionalno i mentalno tijelo. U zadnjih dvadeset godina u našim krajevima počela se širiti svijest o emocionalnoj i mentalnoj higijeni te o potrebi za vježbama za taj aspekt naše osobnosti. Vježbajući emocionalno i mentalno tijelo, održavamo ga sposobnim za dublji emocionalni doživljaj i životnu svježinu. Na taj način preuzimamo odgovornost za svoj emocionalni doživljaj drugih, kao i za vlastitu i dublju ekspresiju sebe.