Je li Hrvatskoj trebalo četvrt stoljeća, da (znatnije, vidljivije, glasnije) zaživi aktivizam građana vezan uz njihovo pravo na dostojanstven život i rad?

U posljednje vrijeme taj su aktivizam posebno “zavrtjele” udruge Franak, Živi zid, Blokirani, Stop deložacijama, Pazite s kim bankarite... Akivni su i LGBT, ekološki, feministički, mirovni i drugi aktivisti, a u posljednje vrijeme među najaktivnijima svakako su branitelji i građanska inicijativa U ime obitelji. Sve više popunjavaju prostor građanskog aktivizma, pridonoseći tako civilnom društvu, a neki od njih nametnuli su se, poput udruge Franak, kao ravnopravan partner u razgovorima, traženju rješenja i uvažavanju stavova i mišljenja, dok se Živi zid, nakon uspjeha svog kandidata Ivana Sinčića na predsjedničkim izborima sve više profilira i politički, želeći taj politički kapital kanalizirati kroz mandat(e) u Saboru. Narod je, narodski rečeno, shvatio onu: “Uzdaj se u se…” i kroz aktivizam diže glas protiv obespravljenosti, dužničkog ropstva, spolne, dobne… neravnopravnosti, naposljetku - i sustava koji to omogućuje, uzimajući traženje rješenja u svoje ruke.

U posljednje vrijeme aktivizam je u nas najčešće plod krajnje kriznih situacija poput divljanja tečaja švicarca, masovnosti blokiranih, ovrha, deložacija i sl., no mnogo razvijenija društva poznaju i aktivizam koji rađaju i stabilni uvjeti života, rada, funkcioniranja sustava. Dosad je naš prosječan građanin bio prilično pasivan na aktivizam, nezainteresiran i stava “gledam samo svoja posla”, no kada su problemi postali problemi mase, a ne samo pojedinca, shvatio je da je vrag odnio šalu. I udruga Blokirani vrlo brzo se, a osnovana je u veljači 2014., nametnula na javnoj, medijskoj sceni i problem blokiranih građana i drugih subjekata digla na jednu mnogo višu razinu, senzibilizirajući javnost za tu skupinu, dižući glas i protiv Ovršnog zakona. Blokirani sada osnivaju platformu s drugim skupinama poput (blokiranih) poljoprivrednika i dr., najavljujući “novo hrvatsko proljeće” i masovne prosvjede.

- Da, napokon se probudio aktivizam među građanima. Praksa pokazuje da ga kod nas rađaju krizna stanja. Mislim da naša udruga još uvijek treba raditi da se nametne kao nezaobilazan partner. No već sada smo vrlo zadovoljni svojim radom, mediji nas prate, a mislim da su i ministarstva shvatila da smo jedna ozbiljna udruga koja ne odstupa ni za korak. Mi čekamo novo hrvatsko proljeće. Naš je cilj braniti dostojanstvo blokiranom građaninu, da priča o tome, da se ne srami toga jer većinom nismo krivi sami što smo se doveli u tu situaciju - kaže tajnica Blokiranih Darija Švob.

Iako su pod kišobranom aktivizma, ne misle svi jednako, pa zajednički jezik dosad nisu pronašli Blokirani i Živi zid, ali zato jesu Blokirani i Franak. Na suradnju s Frankom pozivaju se i u udruzi Stop deložacijama čija predsjednica Vladimira Palfi suradnju s Blokiranima ne vidi jer smatra da su produžena ruka IDS-a i da imaju političke ciljeve. S druge strane, pri spomenu Radničke fronte brojnim aktivistima (još uvijek) nije jasno je li ona aktivizam, udruga, politička stranka...

Koordinator ekonomsko-pravnog tima u udruzi Franak Jurica Dobrinić za razvoj aktivizma u Hrvatskoj kaže da je “možda bilo potrebno vrijeme zrenja da bi se probudio kod ljudi”

– Protiv sustava se ne možeš boriti sam; ljudi moraju stvoriti snagu koja mora imati utjecaj na promjenu takvog stanja. U udruzi Franak želimo pomoći sebi i drugima, polazeći od ljudskog faktora supatništva i nepravde. Franak je potpuno apolitična udruga, to nam je etički kodeks ponašanja. No, društvo nam je ispolitizirano i vi, htjeli - ne htjeli, morate ući na neku političku platformu da biste pregovarali. Tako su postavljena pravila igre, a mi smo legalisti, želimo da se u RH provode pozitivni zakoni u cilju uravnoteženja odnosa - kaže Dobrinić.

Vladimira Palfi iz Stop deložacijama smatra da još nije sazrelo stanje da se ljudi okupe u kritičnu masu aktivizma i zajednički pokrenu stvari.

– Aktivizam nam je u začecima no ljudi ga prepoznaju. Kada bi mi išli raditi prosvjede, vjerujem da možemo dići nekoliko tisuća ljudi, no bez kolektivne svijesti i toga da ljudi vide tko je zajednički neprijatelj nema pravog učinka - kaže Palfi.

Na upit tko je neprijatelj aktivizmu kaže: - Sustav koji gazi pojedinca, udruge, pokrete... Branitelji prosvjeduju protiv “svog” ministra, druge skupine protiv 'svog', no svi ti ministri pripadaju istom sustavu i njega treba mijenjati - kaže Palfi.