Prema prijedlogu Instituta za razvoj obrazovanja (IRO), neprofitne i neovisne nacionalne organizacije koja se bavi pitanjima visokog obrazovanja, država bi trebala ukinuti subvencije za smještaj i prehranu svim studentima u Hrvatskoj te, umjesto toga, uvesti stipendije za siromašne studente.

Naime, analiza IRO-a pokazala je da navodno nigdje u svijetu ne postoji tolika količina neizravnih potpora studentskom standardu kao u Hrvatskoj. Godišnje država, ističe IRO, iz proračuna za prehranu i smještaj studenata izdvaja oko 200 milijuna kuna, točnije po semestru na svakog redovitog studenta država potroši čak 16 tisuća kuna.

"Naša je analiza pokazala da nigdje ne postoji tolika količina neizravnih potpora studentskome standardu kao u našoj zemlji. U sadašnjem indirektnom sustavu potpora participiraju svi studenti, uključujući one kojima ta potpora nije potrebna jer imaju roditelje koji im mogu normalno plaćati hranu i osigurati smještaj. Zato smatramo da subvencije za smještaj i prehranu treba potpuno ukinuti i sredstva koja se za to izdvajaju raspodijeliti u izravnu pomoć studentima kroz stipendije", izjavio je Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor IRO-a, koji je izradio prijedlog reforme financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj, u sklopu čega je i studentski standard. Prema modelu koji IRO upravo izrađuje, umjesto subvencioniranja smještaja i prehrane, država bi trebala uvesti financijsku pomoć za socijalno ugrožene studente, koja bi mjesečno iznosila 3200 kuna. Uz to, zauzimaju se i za model pravih studentskih kredita umjesto sadašnjih, jedinih postojećih bankarskih kredita za studente. Da je sadašnji model financiranja studentskoga standarda nerealan, smatra i Neven Budak, voditelj Stručnog povjerenstva za provedbu Strategije razvoja obrazovanja i znanosti. No, prema njegovu mišljenju, ako bi se uvele tzv. osobne stipendije, u njih bi, osim socijalnog statusa, trebalo kao faktor uračunati i uspješnost u studiranju.

Za komentar takvih prijedloga, koji su izazvali niz različitih reakcija u hrvatskoj studentskoj populaciji, upitali smo i Dinu Bičvića, predsjednika Studentskog zbora, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koji okuplja gotovo 20 tisuća studenata. "Mogu se složiti s ocjenama IRO-a i prof. Budaka kako je ovakav model financiranja studentskog standarda nerealan i dugoročno financijski neodrživ. To pokazuje činjenica da studentski centri u Hrvatskoj svakih nekoliko godina moraju biti sanirani ili dokapitalizirani kako bi funkcionirali", kaže Bičvić. Problem je, smatra, što su studentski centri organizacijske jedinice koje nisu pod ingerencijom Ministarstva znanosti i obrazovanja, već sveučilišta i veleučilišta.

- Prema mojem mišljenju, trebalo bi ih staviti pod nadležnost Ministarstva pa bi uvid u situaciju s te strane bio puno bolji. Što se tiče analize i prijedloga IRO-a, s tim treba biti oprezan. Prvo, nije rješenje “preko noći” ukinuti sve potpore većini studenata, a i nekako mi nerealno zvuči da bi socijalno ugroženi studenti dobivali mjesečno 3200 kuna. To možda mogu napraviti bogatije zemlje poput Švicarske... U svakom slučaju, ako se budu uvodile neke osobne stipendije ili potpore, svakako bi, uz socijalni moment, trebalo kao kriterij uključiti i uspješnost studiranja - zaključuje Bičvić.