Objavljeno 29. siječnja, 2015.
Boje utječu na naše živote više nego što mislimo. Ulaskom u prostoriju prvo primijetimo boje, a tek onda oblike namještaja koji je sadržajno upotpunjuje.
Boje mogu utjecati na to hoćemo li u nekoj prostoriji boraviti više ili manje vremena, kako ćemo se u njoj osjećati, zato je važno pronaći baš one boje i nijanse koje nama najbolje odgovaraju, ali i funkciji tog prostora.
Osim u dizajnu interijera, boje djeluju i u drugim aspektima dizajna i života uopće. Prije nego što odlučite uljepšati svoj prostor pomoću boje, važno je upoznati se s nekim pravilima. Odlučite li se za npr. plavu boju, to vam baš i neće olakšati izbor jer ljudsko oko razlikuje otprilike sedam milijuna boja, stoga je pojam 'plava' zapravo zajedničko ime mnoštva nijansi te popularne boje.
Sve sheme boja koje su danas u upotrebi zasnivaju se na spektru boja za čije je pronalaženje zaslužan Isaac Newton, koji je u drugoj polovini 17. stoljeća proveo zraku svjetla kroz prizmu, pritom postigavši efekt sličan bojama duge. Na koncu je, spojivši dva kraja spektra, došao do ideje o krugu boja koji se sastoji od šest osnovnih boja (primarne i sekundarne). One svojim međusobnim miješanjem stvaraju nove boje (tercijarne).
Primarne boje jedine nisu formirane miješanjem drugih boja. To su jake boje: plava, crvena i žuta, čijim su kombiniranjem nastale sve ostale boje spektra.
Sekundarne boje nastale su od dviju primarnih boja. Narančasta predstavlja spoj crvene i žute, zelena – plave i žute, a ljubičasta – plave i crvene.
Tercijarne boje su narančastocrvena, narančastožuta, žutozelena, plavozelena, plavoljubičasta i crvenoljubičasta. Svaka od njih sastavljena je od jedne sekundarne i jedne primarne boje. Navedene su samo neke od mnoštva potencijalnih kombinacija.
'Temperatura' boje zavisi od njene pozicije na spektru. Plava, zelena i ljubičasta definiraju se kao hladne, a crvena, narančasta i žuta kao tople boje.(J.Kn.)