Sezonski rad putem vaučera jedna je, kako tvrde iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, od najbolje prihvaćenih mjera aktivne politike zapošljavanja.

“Legaliziranjem ovakvog rada svi su na dobitku. Radnici, kojima se utvrđuje staž mirovinskog osiguranja, poslodavci, koji mogu angažirati radnike kada imaju potrebu za tim i kada im vremenski uvjeti to dopuštaju, državni proračun i lokalna zajednica, u čiju se blagajnu slijeva prirez. Moramo naglasiti da se do sada ovaj oblik radnog angažiranja obavljao uglavnom na crnom tržištu rada”, navode iz Ministarstva rada.

Inače na terenu se često može čuti da je to jedna od rijetkih mjera kojom su zadovoljni i sezonski radnici i poslodavci.

Prema podacima Ministarstva rada lani su prodana 507.584 vrijednosna kupona za sezonski rad u poljoprivredi za 2702 poslodavca.

“Na ovaj način država je na ime obveznih doprinosa uprihodila 10.441.002,88 kuna. Prodan je 29.331 ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi. Usporedbe radi, u 2013. godini prodana su 517.183 vrijednosna kupona za sezonski rad u poljoprivredi za 3371 poslodavca. Na ime obveznih doprinosa država je uprihodila 10.540.189,54 kuna. Prodano je 37.116 ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi. Ovim je zakonom utvrđen i najniži dnevni iznos netoplaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi. Tako za ovu godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak on ne može biti niži od 72,10 kuna a vrijednost kupona za 2015. godinu iznosi 20,57 kuna”, navode iz Ministarstva.

Da se ovaj zakon i mjera provodi pravilno, kako navode iz ministarstva, brine se inspekcija.

- Tako je inspekcija u razdoblju od 1. srpnja 2012. do 31. prosinca 2012. godine obavila nadzore kod 504 poslodavca, i tijekom 2013. godine nadzore kod 422 poslodavca (trgovačkih društava, obrta i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava) koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost, dok su tijekom 2014. godine obavili 418 inspekcijskih nadzora kod poslodavaca u djelatnosti poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo. Na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u navedenim inspekcijskim nadzorima, inspektori rada su nadležnim prekršajnim sudovima podnijeli optužne prijedloge protiv poslodavaca, zbog osnovane sumnje u, između ostaloga, povredu odredbi Zakona, odnosno zbog toga što za svaki radni dan prije početka rada sa sezonskim radnikom nisu sklopili ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi, i zato što su takav ugovor sklopili s osobom izuzetom odredbama članka 2. stavka 1. podstavka 4. Zakona (2012. – 54 poslodavca, 2013. – 23 poslodavca, i 2014. – 12 poslodavaca). Napominjemo da u prekršajnom postupku odluku o kazni donosi nadležni prekršajni sud. Smatramo da je smanjenju utvrđenih povreda odredbi Zakona pridonijela svakako i sve bolja obaviještenost poslodavaca o mogućnostima jednostavnijeg načina zapošljavanja sezonskih radnika na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi u skladu s odredbama Zakona - zaključuju iz Ministarstva rada.

Međutim, u Sindikatu PPDIV primijetili su te o tomu i obavijestili Ministarstvo rada kao sezonci kako postoje sporne odredbe koje se mogu različito tumačiti, a koje zbog toga “otimaju” posao stalnim radnicima.

Naime ima primjera kako pojedini poslodavci uredno sezonce zaposle na markice za primjerice berbu, okopavanje i slično pa pojedinima daju da voze viličare, traktore, oru, siju, tanjuraju ili rade neke od poslova za koje su potrebne određene kvalifikacije, zaštita na radu i ostalo.

Prema riječima Šime Oreškovića, predsjednika PPDIV-a, u praksi se susreću s problemom da se često za radno mjesto koje je sistematizirano u pravilniku o radu poslodavca sklapaju ugovori o sezonskom radu s radnicima kojima je prestao radni odnos istekom vremena na koji je sklopljen ugovor o radu i to za obavljanje istih poslova koje je obavljao na temelju ugovora o radu na odredeno vrijeme, a koji poslovi su poslovi s posebnim uvjetima rada sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada.

- Uz radnike koji su ranije bili u radnom odnosu na temelju ugovora na određeno, sklapanjem ugovora o sezonskom radu zapošljavaju se i drugi radnici koji nisu bili u radnom odnosu kod poslodavca, i to također za obavljanje poslova koji su u opisu radnih mjesta koja su sistematizirana u pravilniku o radu poslodavca. Mišljenja smo kako je smisao članka 2. st. 1. to 6. S. Zakona o poticanju zapošljavanja bio pobliže odrediti poslove koji se u područjima bilinogojstva, stočarstva i ribarstva mogu obavljati na temelju jednostavnijeg načina zapošljavanja sklapanjem ugovora o sezonskom radu, ali samo ako su ti poslovi privremenog ili povremenog sezonskog karaktera - kaže Orešković.

Kako nadalje navodi Orešković, u PPDIV-u smatraju da se ugovori o sezonskom radu sukladno Zakonu o poticanju zapošljavanja ne mogu sklapati za obavljanje svih poslova koji su u opisu radnog mjesta koje je sistematizirano u pravilniku o radu, s obzirom na to da je sistematizirano radno mjesto zasigurno trajno (a ne povremeno ili privremeno) potrebno poslodavcu.

- Također mišljenja smo da se ugovori o sezonskom radu ne mogu sklapati za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, a sve s obzirom na članak 36. Zakona o zaštiti na radu. Prvo, postavlja se pitanje, i o tome smo tražili mišljenje Ministarstva, može li se sklapati ugovor o sezonskom radu sukladno Zakonu o poticanju zapošljavanja za obavljanje svih poslova koji se nalaze u opisu radnih mjesta koja su sistematizirana u pravilniku o radu poslodavca? Također smo tražili pojašnjenje može li se sklapati ugovor o sezonskom radu sukladno Zakonu o poticanju zapošljavanja za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada utvrđenima Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada? Također smo zatražili da Ministarstvo u sklopu svojih aktivnosti, te u suradnji s inspekcijom rada, posebno obrati pozornost i uspostavi sustav praćenja primjene Zakona o poticanju zapošljavanja koji se odnosi na zapošljavanje na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi kako bi se izbjegla zloupotreba ovoga oblika rada - zaključio je Orešković.