I dok cijene nafte na nevjerojatan način na svjetskom tržištu padaju, trenutačno je barel oko 45 dolara, a još u listopadu kretao se oko 80 dolara, što itekako osjete građani na benzinskim postajama, cijene prirodnog plina ne prate takav trend, tako da se hrvatski potrošači za sada ne trebaju nadati pojeftinjenju plina.

Na cijenu plina za domaće potrošače utječe cijena na svjetskim tržištima, ali i država u čijoj je nadležnosti formiranje cijene za domaće tržište. Međutim to ne znači da ubuduće cijene plina za potrošače ipak ne bi mogle biti niže. U prvom redu ako budu pratile cijene nafte, a poslije i ako se ostvare planovi Vlade, odnosno Ministarstva gospodarstva, o značajnom povećanju domaće proizvodnje plina, kao i opskrbe plinom iz više izvora, uključujući tu i onaj koji bi nam bio dostupan preko LNG terminala koji bi se trebao graditi na Krku.

Profesor dr. Igor Dekanić s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta za Glas Istre nedavno je izjavio kako smatra da bi možda do pojeftinjenja plina moglo doći, ali s odmakom od nekoliko mjeseci s obzirom na to da upravo na cijenu prirodnog plina koju plaćaju krajnji korisnici ne utječe isključivo cijena na međunarodnom tržištu nego i tarifna politika koju određuje država. Dekanić je podsjetio kako su dosadašnji primjeri prije nekoliko godina pokazali kako cijena prirodnog plina pada s cijenom nafte, premda to krajnji korisnici u nas nisu mogli osjetiti na svojim računima. "Vjerojatno se može očekivati pojeftinjenje, ali to ovisi o dvije okolnosti. Prva je zadržavanje niskih cijena nafte, ako one ostanu na nižoj razini, pad cijena plina može se očekivati. Druga važna činjenica je zadrška s kojom cijene drugih energenata prate cijene nafte. Kod plina je ta zadrška nekoliko mjeseci, pa kad dođe do promjene cijene nafte, nju će za četiri do šest mjeseci slijediti i cijena plina", objasnio je Dekanić.

Za isti list energetski konzultant Davor Štern kazao je kako ne vjeruje u pojeftinjenje plina jer je “formula cijene prirodnog plina vezana uz naftu, ali na plinskom tržištu nema pada cijena”.

Reguliranje cijene plina regulirano je izmjenom i dopunom Zakona o tržištu plina iz siječnja 2014. tako da Vlada, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, može odlukom na određeno razdoblje, ne duže od tri godine, odrediti cijenu plina.

Sukladno tome, pojašnjavaju nam iz Ministarstva gospodarstva, Vlada je donijela odluke po kojima je odredila navedene cijene, ali one nisu temeljene na metodologiji Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), koja inače određuje cijene energije koje se ne formiraju tržišno, nego na analiziranim podacima o troškovima proizvodnje, odnosno troškovima koje ima opskrbljivač na veleprodajnom tržištu.

“Kada se primjenjuje troškovni princip, kao što je u ovom primjeru, tada cijena u okruženju i zbivanja na svjetskom tržištu imaju manji utjecaj i promjene su jedino moguće u slučaju većih promjena kod troškova. U svakom slučaju, prijedloge za povećanje navedene cijene, proizvođač, odnosno opskrbljivač, mora veoma detaljno obrazložiti ministarstvu. Snižavanje navedene cijene je moguće, ali je za potrebe istog, ministarstvu potrebno da HERA dostavi sve relevantne podloge, jer HERA detaljno prati poslovanje svakog energetskog subjekta, te napominjemo da je prije godinu dana cijena donesena na temelju podloga koje su dobivene od HERE”, navode iz Ministarstva gospodarstva.

Na moguće povezivanje cijena nafte i plina kažu kako se u Europi sve više cijena plina odvaja od cijene naftnih derivata. “Stari modeli ovisnosti cijene plina o kretanju cijene naftnih derivata se napuštaju i želi se postići da plin bude sam sebi konkurencija, odnosno da razni izvori plina mogu konkurirati jedni drugima”, navode u ministarstvu zaključujući kako je “plinska konkurencija” moguća ako se plin dobavlja iz više raznih izvora.

“Princip konkurencije plina s plinom je i u nastojanju Vlade da se što prije osigura plin iz više neovisnih izvora. Tako da s jedne strane imamo LNG terminal, a s druge strane plin iz Jadransko-jonskog plinovoda i uz dosadašnje izvore domaćeg plina i onoga koji će biti iz novih nalazišta u Hrvatskoj. Sukladno svemu navedenom promjena na tržištu naftnih derivata trenutačno nema značajniji utjecaj na cijenu plina na domaćem tržištu”, zaključuju u Ministarstvu gospodarstva.