Objavljeno 26. siječnja, 2015.
NOVA GRADIŠKA - Da bi u općoj poplavi inozemnih prehrambenih i ostalih proizvoda domaći proizvod bio konkurentan, on mora biti drukčiji, zanimljiv, kvalitetan, ekološki, jeftiniji... Svjesni su toga i supružnici Vera i Zdravko Sokić, vlasnici OPG-a iz Cernika, koji su se u borbi za svoj dio kolača na šarolikom i zahtjevnom tržištu odlučili na proizvodnju domaće tjestenine s dodatkom ljekovitog bilja. Među pedesetak izlagača ponudili su ga i na 17. novogradiškoj manifestaciji Poljoprivredno-poduzetničke ideje. Široki rezanci u raznim su bojama, “zato što dodajemo biljke poput medvjeđeg luka, koprive, ljute paprike, pa vrganja, mrke trubice..., a jedini u Europi proizvodimo i slatku tjesteninu”, kažu vlasnici OPG-a. “Desert od tjestenine je naša, vlastita, receptura i zasad se pokazala dobrom”, kaže Zdravko, zadovoljan zanimanjem za nesvakidašnji proizvod, koji uglavnom plasiraju na istarskom području, ali i na sajmovima te u vegetarijanskim trgovinama i restoranima. Sirovina za tjesteninu je brašno od ekološki uzgojenog pira te durum-pšenice – stare sorte, koju uvoze jer je, kažu, nitko u Hrvatskoj ne proizvodi. I sve ostalo što upotrebljavaju ekološko je - domaće jabuke i šljive, a ostale biljke i gljive beru u šumi gdje je čisto. U posao je za sada uključena samo obitelj, no planiraju i proširenje proizvodnje, kaže Zdravko, za što su im poptrebna obrtna sredstva.
A vlasnica OPG-a Antonija Zelenika iz Velike odlučila se na ekološki uzgoj - plantažu šipka i mješoviti voćnjak na jednom hektaru. Za nju je to, kaže, dovoljna količina, jer sve plodove ubire ručno i proizvede vrsne pekmeze, koji završavaju na hrvatskom, ali i inozemnom tržištu. Svoju priliku za napredovanje vidi i u mjerama ruralnog razvoja. “Cilj mi je ograditi plantažu i staviti hrvatske kokoši, koje bi ekološki gnojile voće i usput dale domaća ekološka jaja”, kaže Antonija.
Marijana Matošević iz Cerničke Šagovine pak odlučila se na proizvodnju domaćih proizvoda od ekološki uzgojenog kukuruza osmoredca samljevenog na kamenu. U njezinu mjestu, objašnjava, postoji stari mlin koji radi kada naiđe voda. “Ispekla sam prove, kruh iz vanjske peći, rezance i mlince, sve na starinski način i od domaćih sirovina”, kaže. Proizvodi ih i prodaje po narudžbi, za svatove, zaruke, razne zabave. A kada ih donese na tržnicu, ljudi ih razgrabe, veli. I pokrije troškove...
A Borna Kalambek iz Starog Petrovog Sela, uz pekmeziće i sokove od ekološki uzgojenog voća, nudi i ljubičasti krumpir. „Sjeme je iz Amerike, jednako se peče i kuha kao obični, a djeci je zanimljiv pire u boji”, objašnjava znatiželjnicima. Đurđa Lalić iz Rešetara i Mato Kristić iz Pleternice već godinama uzgajaju lavandu budrovku, otpornu i na niže, kontinentalne temperature, od koje proizvode eterično ulje, hidrolat (kao nusproizvod, dobar i za čišćenje lica), sapune, melem, no i suhi cvijet za čaj, razne pripravke od lavande, vrećice protiv moljaca. Prošla, kišna, godina nije im išla na ruku pa Kristić kaže kako je trećina od četiri i pol tisuća sadnica propala zbog vlage. Zato se odlučio za sadnju sve popularnije aronije. Plasiraju proizvode uglavnom po sajmovima i, kažu, “krpaju” kućni proračun. Marija Radošević
Razmjena starih sorti sjemena
“Indijanski” grah crnookica
Da proizvođači, kao i kupci, traže provjerene sorte, pokazala je i ovogodišnja, 11. razmjena starih sorti sjemena povrća, žitarica, začinskog i ljekovitog bilja i cvijeća, koju je prekjučer organizirala novogradiška udruga Živa zemlja. Agronom Snježana Pešut Pilon iz Požege na razmjenu je donijela tridesetak vrsta graha koje su uzgajali naši preci jer ih želi spasiti od izumiranja. I Mirjana Latinović iz Kovačevca donijela je više vrsta graha tejedan sasvim neobičan, prastari grah crnookicu, koji su nekada, kaže, uzgajali Indijanci. Obje smatraju da je većina starih sorti otpornija na bolesti i štetnike od novih, hibridnih, a uzgajaju ih po strogo ekološkim principima. Na isti način radi i Trudi Boroš, Švicarka koja sa suprugom Stjepanom živi u Vidovcima kod Požege. Na razmjenu sjemena donijela je razne sorte rajčice, u koju je posebno zaljubljena, a raspolaže s gotovo 600 sorti iz cijeloga svijeta. “Pokušavam ovim razmjenama pomoći ljudima da uzgajaju i nešto novo, nešto čega do sada nije bilo na ovim prostorima Slavonije”, kazala je.
OPG Sokićevih iz Cernika jedini u Europi proizvodi slatku tjesteninu