Europska unija nikada u svojoj povijesti nije bila zabrinutija zbog terorističkih napada, a posljednji su mjeseci pokazali da ni jedna zemlja nije sigurna.

Dio zemalja EU-a koje su u schengenskom prostoru u kojemu je kretanje građana EU-a posve slobodno bez potrebe za pokazivanjem putovnica na granicama to bi uskoro mogao promijeniti. Naime, u sklopu borbe protiv terorizma koje priprema Europska unija nalazi se i prijedlog sustavne kontrole putovnica pri ulasku u schengenski prostor i za državljane EU-a, što do sada nije bio slučaj, te stroži nadzor vanjskih granica EU-a.

Pri ulasku u schengenski prostor sada se sustavno pregledavaju dokumenti svih putnika, državljana zemalja izvan EU-a, dok za europske građane postoje zasebne prometne trake i posebni šalteri na kojima nema sustavne, nego nasumične kontrole putnika.

Kakva je sigurnosna budućnost Europske unije bit će jasnije nakon okupljanja ministara unutarnjih poslova zemalja članica EU-a na neformalnom sastanku u Rigi 29. i 30. siječnja, a razgovarat će o tome kako se suprotstaviti prijetnji terorizma. Nakon toga, 9. veljače, sastat će se ministri vanjskih poslova, a čelnici EU-a o terorizmu će raspravljati na summitu 12. veljače.

- Kako bi se sačuvao Schengen i istodobno visoka razina sigurnosti, kontrole na vanjskim granicama Schengena moraju biti pojačane - stoji u dokumentu koji je procurio u javnost, a potpisuje ga koordinator EU-a za borbu protiv terorizma Gilles de Kerchove. U tom dokumentu schengenski prostor se ne dovodi u pitanje, kao jedno od najvećih postignuća i vrijednosti EU-a, ali da bi to i ostao, mora se pojačati kontrola vanjskih granica.

Također se kaže da bi posao započet pod okriljem Komisije koji se tiče brže kontrole kretanja europskih državljana preko schengenske granice trebao što prije biti dovršen. Nove mjere mogle bi se itekako osjetiti u Hrvatskoj, kao članici EU-a, koja je zasad izvan Schengena i koja ima najdužu vanjsku granicu EU-a. Izvori u EU ističu da na zapadnom Balkanu ima 500-tinjak osoba koje su se pridružile islamistima u Iraku i Siriji, najveći dio njih s Kosova i iz BiH, te je upravo to razlog za intenzivniji nadzor vanjske granice EU-a.