Objavljeno 24. siječnja, 2015.
Kukuruz ostao neobran, nema zimske brazde ni gnojidbe
ĐAKOVO – U većem dijelu Hrvatske, pa tako i Đakovštini, od prošlog tjedna stalno je oblačno vrijeme s kišom. Zbog oblačnog vremena na prvi pogled čini se kako su u tih osam dana u Đakovštini pale znatne količine oborina, no skužbeni podatci to demantiraju. Prema riječima voditeljice Mjerne stanice Đakovo Slavice Petrošanec, od 11. siječnja do jučer ovdje su pale 42,2 litre kiše, najviše 19. siječnja – 21, te 12. siječnja – 12 litara oborina.
– Nisu to neke količine nego je stvar u tome što je tlo zasićeno vlagom - kaže Petrošanec.
Njezine riječi potvrđuje i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, upozoravajući na sve veće zadržavanje vode na poljima.
– Taj je prizor od Đakova pa sve do Zagreba. Primjerice, u đakovačkom kraju vidljiv je sa zaobilaznice, na tzv. rižinom polju kod Mačkovca, gdje to područje sve više sliči jezeru - kaže Brlošić.
– Voda na poljima posljedica je još jesenas vlažnog tla, koje je obrađivano u takvom stanju - kaže Brlošić.
Iako u ovih osam dana nisu posrijedi velike količine oborina, dovoljne su da ratari ne mogu u polja, pa ni oni što tek sada skidaju kukuruz koji su ostavili od jesenas, jedni također zbog kišnog vremena i nemogućnosti ulaska u polja, drugi zbog financijskih razloga, odnosno izbjegavanja plaćanja visokih troškova sušenja. S njegovom berbom dio je krenuo još za prošlog snijega, no kiša ih sada zaustavlja. Neke procjene su da je neobrano ostalo čak 40 posto kukuruza, a predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život, Antun Laslo, kaže da je taj postotak još veći.
– Od virovitičkog kraja prema središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj – Virovitičko-podravskoj, Varaždinskoj, ali i Sisačko-moslavačkoj županiji, neobrano je više od 50 posto kukuruza. Kukuruz koji se sada bere nije za svinje jer sadrži velike količine toksina. To svinje i ne žele konzumirati, a vlasnik će morati povećati koncentrat - dodaje Laslo.
No govora o aflatoksinima iz 2013. nema jer toj vrsti pogoduje sušno, a ne vlažno razdoblje. I Laslo upozorava na vodu na poljima.
– Poželjno je ispustiti vodu gdje se to može, da voda ne stoji na pšenici, jer sve što je pod vodom više od dva dana – istrunut će, tu pšenice nema - kaže Laslo.
U ovim uvjetima ne može se, dodaje, izvesti ni zimska brazda, a izmrzavanju tla ratari se mogu nadati do kraja veljače. No, prognoze najavljuju da će kišno razdoblje zakoračiti i duboko u veljaču…
Suzana ŽUPAN
Vlaga u kukuruzu 28 - 30 %
Predsjednik HPK-a Matija Brlošić upozorava na previsoku vlagu u kukuruzu. “Kreće se od 28 do 30 posto, a optimalna je upola manja – 14 posto. Oko Nove godine nešto je pala vlaga u kukuruzu, no ponovno raste... Trebala bi ići i prihrana, puno ratara nije bacilo gnojivo, no ona je sada nemoguća zbog kiša i nemogućnosti ulaska u polja”, kaže Brlošić.
Što je pod vodom više od dva dana – istrunut će, kaže Antun Laslo
Na hrvatskim poljima neobrano je ostalo
40 - 50
posto kukuruza