Hrvatska postaje sjedilačka nacija, opasan svjetski trend zahvatio je i našu zemlju - upozoravaju stručnjaci s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, koji ističu kako nema opravdanja ni odgode hitne promjene navika koje nam mogu poboljšati zdravstveni status i život učiniti zdravijim.

- Sjedimo i do petnaest sati dnevno, sedam sati provedemo ležeći ili spavajući, a samo smo dva sata aktivni - pokazuju posljednja istraživanja, na koja upozorava i doc. dr. sc. Luka Milanović.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nedovoljna tjelesna aktivnost četvrti je vodeći rizični čimbenik smrtnosti u svijetu, nakon visokog arterijskog krvnog tlaka, konzumacije duhanskih proizvoda i visoke koncentracije glukoze u krvi.

- Da je sjedenje postalo jednako opasno kao i pušenje, alarmantan je podatak koji poziva na akciju i promjenu. Ono iznimno loše utječe na naš metabolizam te na kardiovaskularni i lokomotorni sustav. Sjedenje u naš mozak šalje krive informacije i ne samo da ćete se udebljati nego ćete još puno toga gorega napraviti vlastitom organizmu - objašnjava Milanović.

Stručnjaci zato ističu kako bi svi hitno trebali uvrstiti kretanje u svaki sat našeg dana:

- Ustanite, prošećite ili se istegnite. Budite aktivni cijelo vrijeme dok ste budni. Nikako nemojte dozvoliti da sjedite dva sata u komadu - upozorava Milanović.

Bez obzira na to što posao zahtijeva sate sjedenja, zaposlenici moraju naći vremena za fizičku relaksaciju, apeliraju stručnjaci s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu i iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

- Ako vam posao diktira da puno sjedite, zamijenite lift korištenjem stepenica. Jedan poslovni sastanak u danu obavite u šetnji. Ako se koristite prijenosnim računalom, postavite ga ponekad na visoki stol te stojeći obavljajte posao - preporuča Milanović.

Inače, na nedavno održanom okruglom stolu o temi “Tjelesna aktivnost i zdravlje nacije” izneseni su poražavajući podaci:

- Prema rezultatima posljednjeg istraživanja u sustavu praćenja javnog mnijenja u zemljama članicama EU (Eurobarometer), 65 % odraslih osoba u Republici Hrvatskoj vrlo rijetko ili nikada ne vježba, što je više od europskog prosjeka (59 %). Posebno zabrinjava i visok udjel nedovoljno aktivne djece i adolescenata. Tako, primjerice, čak 92 % djevojaka u dobi od 15 godina nije dovoljno tjelesno aktivno - kažu stručnjaci iz Kineziološkog fakulteta.(MEDIA SERVIS)