Objavljeno 23. siječnja, 2015.
Europska središnja banka će, kako je jučer najavio njezin predsjednik Mario Draghi, u programu monetarnog popuštanja, svaki mjesec otkupljivati državne i korporativne obveznice vrijedne 60 milijardi eura kako bi potaknula gospodarski rast i ublažila deflaciju. Ovaj potez je, kako mnogi ističu, bez presedana u povijesti eurozone. Naime, odluka je donesena nakon što europski model borbe protiv krize pomoću radikalnih mjera štednje nije donio rezultat, nezaposlenost je rekordna, a stopa gospodarskog rasta iznimno niska. Stanje deflacije u kojoj se nalazi eurozona dodatno pogoršava situaciju u gospodarstvu.
Otkup obveznica počinje u ožujku i nastavit će se sve do rujna 2016. godine, odnosno dok se ne primjeti smanjenje deflacijskih pritisaka, a Europska središnja banka cilja na inflaciju od dva posto. Kamatne stope se, kako je ranije odlučeni, neće mijenjati.
Kako piše banka.hr, ekonomisti, političari i poslovni sektor više od godinu dana pozivali su Europsku središnju banku da poduzme radikalne mjere kako bi potaknula inflaciju i gospodarski rast. Predsjednik ESB-a Mario Draghi također je zagovarao mjere kvantitativnog popuštanja, odnosno upumpavanja novca za financiranje otkupa državnih obveznica eurozone, no naišao je na snažno protivljenje iz Njemačke. Axel Weber, bivši predsjednik Bundesbanke, jučer je kritizirao ESB zbog ovakvih mjera. On smatra kako će one dati kratkoročne rezultate, dok će istovremeno smanjiti pritisak sa nekih zemalja, poput Francuske i Italije, da provedu nepopularne reforme.
Investitori su na otkrivanje Draghijeva plana reagirali prodajom eura i kupnjom europskih dionica.
ESB je dosad već iscrpio gotovo sve instrumente koji mu stoje na raspolaganju, uključujući kupnju osiguranih vrijednosnih papira i obveznica, a Draghi je u više navrata isticao da je upravno vijeće jednoglasno spremno poduzeti sve nekonvencionalne mjere kako bi podupli slabašan rast u eurozoni i suzbili deflaciju.
Hrvatski ministar financija Boris Lalovac jučer je rekao kako će mjere ESB-a kratkoročno i dugoročno za Hrvatsku značiti mogućnost povoljnijeg zaduživanja na tržištu Europske unije.
- To je jako bitno, jer ako bude jeftinijeg novca u Europi, to znači da izdavanje obveznica Hrvatske na EU tržištu može biti po još povoljnijim stopama. To je zapravo i glavni razlog našeg ulaska u EU - da se možemo povoljnije zaduživati - rekao je Lalovac novinarima. (D.Pav.)
SLABLJENJE EURA
Odmah nakon objave iz ESB-a, euro je oslabio 1 posto u odnosu na američki dolar, a švicarski franak je ojačao dodatnih 1,5 posto. Analitičari Admiral Marketsa smatraju da će učinak masovnog tiskanja eura na tečaj eura biti njegovo slabljenje u odnosu na ostale najvažnije svjetske valute, a pogotovo u odnosu na američki dolar. Ukoliko se situacija u eurorozoni ne popravi brzo i program ubrizgavanja novca potraje, moguće je čak da u roku godine ili dvije euro padne na razinu dolara. Tečaj eura u odnosu na kunu se vjerojatno neće značajno mijenjati jer će Hrvatska narodna banka i dalje kunu držati vezanu za euro, ističu u Admiral Marketsu.