Objavljeno 23. siječnja, 2015.
Potrebno je uvažiti specifičnosti srednjoškolskog obrazovanja, posebice stručne prakse
Premda je internetsko savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju trajalo relativno kratko, od 17. prosinca do 7. siječnja, i u vrijeme blagdana, ipak je pristiglo mnogo primjedbi i prijedloga.
Sva ta očitovanja (ukupno 166 stranica) zainteresirane javnosti, koja potpisuju stručnjaci, roditelji, udruge i mnogi drugi, objavilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na svojim internetskim stranicama.
Svoja očitovanja poslale su i dvije Osječanke, doc. dr. sc. Tena Velki, psiholog, i dr. sc. Ksenija Romstein, pedagog rehabilitator, obje s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti iz Osijeka.
- S obzirom na to da se ovaj pravilnik odnosi i na srednjoškolsko obrazovanje, potrebno je uvažiti specifičnosti srednjoškolskog konteksta, posebice prakse koja se izvodi izvan škole, primjerice, u obrtima, ugostiteljskim objektima, financijsko-ekonomskim institucijama. Pitanje je trebaju li mentori, odnosno majstori izvan škola biti educirani za rad s učenicima s teškoćama u razvoju. Mi smatramo da trebaju, no treba definirati tko i kako ih educira - kaže dr. sc. Ksenija Romstein.
Dodaje da treba postojati kontinuitet na relaciji osnovna - srednja škola. Stoga u Pravilnik treba uvrstiti odredbe o profesionaloj orijentaciji i prosljeđivanju pedagoške dokumentacije iz osnovne u srednju školu.
Doc. dr. sc. Tena Velki predlaže da se u Pravilnik uvrste odredbe o financiranju programa i aktivnosti za učenike s teškoćama u razvoju. “Pravilnik je općenit, izostaje konkretniji pristup problematici, zbog čega su moguće različite interpretacije preporuka. Također, postojeća odgojno-obrazovna praksa u školama je praćena nedovoljno educiranim učiteljima i nastavnicima, u pojedinim dijelovima RH u školama nedostaju stručnjaci pedagoško-psihološko-rehabilitacijskog profila, kao i rehabilitacijska pomagala, zbog čega je nemoguće govoriti o provedbi nastave i podrške, kako je to sada postavljeno. Da bi se mogla podizati kvaliteta odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju, čiji broj je u porastu, potrebno je osigurati veća financijska sredstva”, smatra docentica Velki.
Naše sugovornice ističu još da treba jasno naznačiti odgovorne (MZOS, lokalna zajednica, roditelji) za realizaciju i financiranje dodatne podrške, koja obuhvaća troškova prijevoza, prehrane, didaktičke opreme, plaća i slično. Također, smatraju, jako je važno jasno definirati tko su pomoćnici u nastavi (stručna sprema, zanimanje), koje su njihove zadaće u procesu odgoja i obrazovanja te koje su im kompetencije za to potrebne.
Vesna LATINOVIĆ
RADIONICA “UČIMO ZAJEDNO”
Na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Osječko-baranjskom županijom, održana je edukativna radionica pod nazivom Učimo zajedno i u srednjoj školi. Na toj su radionici voditeljice, doc. dr. sc. Tena Velki i dr. sc. Ksenija Romstein, čule konkretne probleme s kojima se nastavnici susreću u razredu. Plodonosna je bila i diskusija sa stručnjacima i roditeljima o iskustvima, barijerama i suradnji. Sve to potaknulo je naše sugovornice da sudjeluju u javnoj raspravi o nacrtu Pravilnika i dio prijedloga koje su čule proslijede u MZOS. Više informacija o sudjelovanju u javnoj raspravi može se dobiti od dr. sc. Ksenije Romstein na adresi: kromstein@foozos.hr.
Tena Velki
psiholog
Postojeća odgojno-obrazovna praksa u školama je praćena nedovoljno educiranim učiteljima i nastavnicima