Svjetski dokazanu turističku i kulturnu destinaciju kakva je Dubrovnik dodatno potvrđuje i činjenica da su njegov Stari grad i druge lokacije idealna kulisa za snimanje filmova i serija, što dokazuje i hit-serija Igre prijestolja, koja je ovaj grad još više približila (potencijalnim) turistima, ulagačima i dr. Daleko od dubrovačkih zidina, i slavonska živopisna sela, gradovi i druge lokacije nerijetko su (bile) kulise za snimanje filmova i serije poput “Vjetrova rata”, snimanih (i) u Osijeku, “Šegrta Hlapića”, snimanog od Zagreba do grada na Dravi. Na turistički i svaki drugi potencijal takvih prigoda ukazuje direktorica Turističke zajednice grada Đakova Marija Burek.

- Fanovima Igara prijestolja, zbog snimanja u Dubrovniku, to znači: Idem tamo! Promocija je to grada, njegova turizma, potiče se zarada, privremeni radni angažman može naći lokalno stanovništvo kroz statiranje, odražava se to i na broj noćenja, potrošnju… Nije poenta u tome koliko neka sredina takve prigode zna iskoristiti nego koliko filmaši znaju prepoznati neku sredinu za snimanje. Naši filmaši kao da su prije bili znatno skloniji slavonskom podneblju i tematici i mislim da ne griješim ako kažem da im Slavonija za to nije atraktivna već 10 godina - kaže Burek, navodeći potencijale Vukovara za ratni turizam i dr.

Grad na Dunavu više je puta bio kulisa za ratni film, pa (prije reintegracije) i za srpsku produkciju. I Fadilu Hadžiću “vukovarske kulise” poslužile su za film “Zapamtite Vukovar”, koji je naišao na razočaranje i ogorčenost obitelji Glavašević, a premijerno je prikazan 2007. Osim u Vukovaru, sniman je i u Zagrebu te na prostoru između Vukovara i Vinkovaca.

I Đakovština je dosad više puta bila filmska kulisa poput ruševne farme na Štrosmajerovcu gdje je sniman dio filma “Mondo Bobo” 1997. Đakovački zaljubljenik u fotografiju Željko Germovšek podsjeća na snimanje kultnog Bulajićeva “Vlaka bez voznog reda” iz 1959., snimanog i u Krndiji.

- Sniman je po selu, u 'švapskim' kućama, domu. Glumci su bili smješteni u Đakovu - kaže Germovšek. Krndija, i sama odredište kolonista, našla se tako u filmskoj priči o dolasku kolonista u obećanu zemlju.

I Kešinci su na karti filmaša; 1976. snimana je TV drama “Harmonika”, u središtu sela, gdje je uprizoren “kirbaj”, i na igralištu, tada pašnjaku. Okupila su se tu tada najzvučnija glumačka imena - Vlasta Knezović, Đuro Utješanović i dr., a brojni Kešinčani okušali su se kao statisti.

– Sjećam se tog vremena, “kirbaja” i “ringišpila” za potrebe filma, seljani su bili statisti. Snimalo se danima, bila je to velika stvar za selo, a glumci su živjeli s nama. Za potrebe filma prikupljale su se stare lampe, a za film je dobro došlo što tada u selu nije bilo asfalta - sjeća se filmske prošlosti Kešinaca semeljački načelnik Grga Lončarević. No, dodaje da je i obližnja Vrbica bila jedna od kulisa za film “Tena”.

I brodska Posavina ima svoju “filmsku rolu”; 1971. u Donjim Andrijevcima dijelom je sniman igrani film “Ovčar” Bakira Tanovića.

U Selcima Bizovačkim i Ladimirevcima 1987. sniman je kultni “Sokol ga nije volio” Branka Schmidta s Fabijanom Šovagovićem u glavnoj roli. Premda Selci izumiru – tu je ostalo samo 15-ak duša - lokacija je to koju kamere vole pa su tu snimani i glazbeni spotovi. Danas tu privatni poduzetnici grade turističko-sportske sadržaje, terene za tenis i golf-vježbališta.

- Budući da nam je svima poznato koliko je dobro ovo selo poslužilo kao kulisa za snimanje filma i spotova, činjenica je da je ono danas doista velik, ali nažalost i neiskorišten turistički potencijal. Nadamo se da će se ova priča ipak okrenuti u drugom smjeru kada se završe projekti gradnje turističko-sportskih sadržaja u ovom selu koje trenutačno realizira jedan naš domaći poduzetnik i da ćemo Selce sa susjednim Cerovcem, uz turističku ponudu Bizovačkih toplica, isprofilirati kao novi adut bizovačkog turizma - kaže bizovački načelnik Srećko Vuković.

I orahovačko područje poslužilo je za film – Rajko Grlić dijelove “Čaruge” (1991.) snimao je i iznad Orahovice, u šumama Papuka i Krndije.

I Baranja je Bulajiću poslužila za snimanje Vlaka bez voznog reda. U Kopačevu je svojedobno sniman dječji film “Duh iz močvare”. Filmaše je ovdje privuklo i etnoselo Karanac. Imanje obitelji Sklepić, među ostalima, bilo je poprište snimanja nekoliko scena prvog igranog filma Biljane Čakić-Veselić “Prevoditeljica”, koji govori o prevoditeljici iz Osijeka koja tijekom jeseni i zime 1991. živi na samoj crti obrane grada i prikuplja novac za pancirni prsluk potreban njezinu sinu. Okupljena je glumačka krema poput Ksenije Marinković, Nenada Cvetka, Vere Zime, Gorana Navojca, Sandre Lončarić i dr. Dakako, pozornost je privukla i “Duga mračna noć” Antuna Vrdoljaka, snimana u Kopačevu, u koji su tada stigli G.Višnjić, B. Dvornik... Priredila: S. Župan (Surađivali: S. Fridl, I. Getto, L. Aničić, M. Radošević, V. Grgurić)