Broj dugovječnih osoba starih od 95 do 106 godina prema popisu iz 2011. godine u Hrvatskoj je iznosio njih 2201, odnosno 1719 žena i 482 muške osobe.

Deset godina prije broj dugovječnih osoba iznosio je 1455 prema čemu je evidentno da se ukupan broj starijih od 95 godina u deset godina povećao za čak 51,21 posto, od čega 34,15 posto žena i 49,23 posto muškaraca, podaci su koje je objavio Centar za zdravstvenu gerontologiju - Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar pri Ministarstvu zdravlja.

Po broju dugovječnih osoba na prvom mjestu u Hrvatskoj je grad Zagreb s čak 21 posto ukupnog broja hrvatskih dugovječnih osoba, a slijede ga Splitsko-dalmatinska i Prigorsko-goranska županija. No zanimljivo je da je među 21 hrvatskom županijom Osječko-baranjska županija po broju dugovječnih osoba na visokom osmom mjestu, i to s gotovo četiri posto najstarijih građana, a ispred nje od kontinentalnih županija su jedino već spomenuti Grad Zagreb i Zagrebačka županija, dok je primjerice šibensko područje iza Osijeka. Ostale slavonske županije nešto su niže, pa je tako Slavonsko-brodska županija na 13. mjestu, a Vukovarsko srijemska na 15. mjestu. Najmanje dugovječnih osoba je na virovitičkom području. No još su drastičniji podaci kada se promatra samo ciljana skupina osoba s navršenih 100 do 106 godina, odnosno isključivo stogodišnjaci, gdje je Osječko-baranjska županija na petom mjestu. Grad Zagreb bilježi najveći udjel s 22 posto stogodišnjaka, a slijede Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska županija. Požeško-slavonska županija nema ni jednog stogodišnjaka. Usporedivši podatke iz 2001. godine, kada je broj stogodišnjaka iznosio 84 osobe, a u 2011. godini čak 198 osoba, zaključuje se da je broj stogodišnjaka u deset godina porastao za 136 posto.

Ovi pokazatelji svakako ruše teoriju o nezdravoj prehrani i kratkom životnom vijeku Slavonaca.

Inače, isto istraživanje pokazalo je kako ovu statistiku prati i ona o invaliditetu starijih osoba (65+) u Hrvatskoj. Tako je u 2011. popis pokazao gotovo dva i pol puta više starijih osoba s invaliditetom u odnosu na popisnu 2001. godinu, a glavni uzrok invalidnosti je bolest, i to u 72 posto slučajeva. S obzirom na to da su podaci o produženju životnog vijeka slični i u susjednim zemljama Europske unije, na proljeće 2015. godine u austrijskom Salzburgu započinje prvi europski doktorski studij iz gerontologije, a recimo kako je u doktorski studij organizacijski uvršten i Referentni centar Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba - Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar s voditeljicom, prim. dr. sc. Spomenkom Tomek-Roksandić. U tom centru drže da je studij socijalne gerontologije veliki pomak za europsko društvo i gerontologiju, ali i veliko priznanje hrvatskoj gerontologiji, koja će moći pratiti najnovije trendove i spoznaje o načinima poboljšanja kvalitete života najstarije hrvatske populacije.