Magazin
ZAMKE IDENTITETA

Fenomen prezimena: “Izum” koji
je trebao spriječiti rodoskvrnuća
Objavljeno 10. siječnja, 2015.
Tridentski koncil u 16. stoljeću odlučio stati na kraj skandaloznim ženidbama krvnih srodnika...

Premda se njima ponosimo i sebe volimo vidjeti na rodoslovnom stablu koji je netko marljiv u našoj široj obitelji napravio, hrvatska prezimena, najčešće, i nisu pretjerano stara.

Ruralni život u našim krajevima, smještenima na rubovima zapadne i otomanske civilizacije, kmetska vezanost uz zemlju i slaba pokretljivost pučanstva, nepostojanje čvršće državne organizacije te rijetka pismenost, nisu iziskivali potrebu da ljudi, osim vlastitog imena i, možda, nadimka, nose još i nekakvo prezime.

LUPEŽ IZ LONDONA

Oni koji su u starini kod nas i nosili prezimena, to su bili plemići. Stari hrvatski rodovi - Kačići, Kukari, Čudomerići, Snačići, Mogorovići, Lapčani i Tugomirići, nose imena koja obilježavaju rodovsku pripadnost, a ne obiteljsku. Kako primjećuje akademik Petar Šimunović u svojoj sjajnoj knjizi Hrvatska u prezimenima (Zagreb, 2008.), rasapom rodova na porodice, ona nestaju, a porodice nose drukčija imena. Ipak, tvorbeno načelo ostaje isto.

Zanimljive su transformacije identiteta srednjovjekovnog plemstva. Primjerice, knezovi Krčki, Modruški, Vinodolski i Senjski u 15. stoljeću preuzimaju rimsko patricijsko prezime Frankapan (Frangipani). Iz izvorne rimske obitelji, koja, prema svemu sudeći, nema krvne veze s hrvatskim Frankopanima, potječe i sv. Oton Frankapanski (Oddone Frangipane), benediktinac koji je živio u 12. stoljeću, Posljednji hrvatski nositelji tog prezima, Ana Katarina i Fran II., kako bilježi Hrvatska enciklopedija, u 17. stoljeću sebe su potpisivali Frankopan pa su kao takvi ostali upamćeni u hrvatskoj kolektivnoj svijesti. Dodatnu zbrku danas čine tzv. lažni Frankopani. Posrijedi je maslo hrvatskog ekonomskog emigranta u Londonu, stanovitog Vjekoslava Doimija de Lupisa, rođenog u Splitu 1939. godine. Taj navodni potomak nižeg mletačkog plemstva, koristeći se blagodatima britanske demokracije, svoje je ime promijenio u Luis Doimi de Frankopan Subic Zrinski. Zbog toga je i izbačen iz Hrvatskog plemićkog zbora, ali to ga nije spriječilo da svoju kćer uda za, ni manje ni više, nego za lorda Nicholasa Windsora, sina Vojvode od Kenta. Bez obzira na svoje lažno hrvatsko prezime, Paola Doimi de Lupis de Frankopan, kao članica britanske kraljevske kuće, danas ponosno nosi ime Lady Nicholas Windsor i svojim katoličkim identitetom potkopava anglikanski ekskluzivizam britanskog dvora. Zanimljivi su i Zrinski, koji vuku podrijetlo od hrvatskog velikaškog roda Bribirskih, poznatijih pod imenom Šubići, ali i stari hrvatski plemićki rod Kačića, znan još iz vremena Pacta conventa, koji se od 12. stoljeća spominje i u Ugarskoj. Od ugarskih Kacsicsa potekle su brojne ugarske plemićke obitelji, poput Szécsényija, Geréba od Vingárta i Farkasa od Szeszárme. Tako će jedan od ugarskih (i pomađarenih) Kačića, Kacsics nembeli Mihály (Mihael iz roda Kačića), biti banom Slavonije. Dakako, ne ove današnje, nastale nakon kršćanske rekonkviste i protjerivanja Turaka iz južne Ugarske, nego one koja je u 13. stoljeću obuhvaćala teritorij Zagrebačke biskupije.

MLETAČKA MODA

Prva prezimena pojavljuju se u Veneciji, u 9. stoljeću. Kako bilježi akademik Šimunović, val širenja prezimena zahvatio je ubrzo Provansu te se prelio preko Rajne i La Manchea, prodirući na istok i sjever. No, trebala su stoljeća da se moda nošenja prezimena raširi europskim zapadom. Taj proces zahvatio je u nas prvo Hrvatsko primorje i Dalmaciju, krajem 12. i u 13. stoljeću. Povijesni dokumenti svjedoče o dubrovačkim plemenitaškim lozama čiji pripadnici u 14. stoljeću nose prezimena Mence, Badaca, Bincola, Sorgo, Dersa, Goce, Crosso, Ranina, Petrana i Gondola. Kako će se romanska Ragusa s vremenom poslaveniti, zahvaljući živim kontaktima sa svojim zaleđem (odnosno razmjeni žena, kako bi rekao Claude Lévi-Strauss), tako će i raguzejska prezimena podubrovčiti, a potom i kroatizirati. Srpsku epizodu u dubrovačkom traženju nacionalnog identiteta ovdje iz pristojnosti nećemo spominjati jer ona nije ostavila veće tragove na prezimensku tvorbu. Ipak, ostat će neobjašnjivo da je dubrovački gospar i barokni književnik Đivo Franov Gundulić ili Gianfrancesco Gondola, neobjašnjivom logikom oktroirane kroatizacije postao Ivan Gundulić.

Zanimljiv je popis stanovništva srednjovjekovnog Eszéga (Osijeka), tada u južnoj Ugarskoj, iz 1469. godine. Među obveznicima plaćanja vlastelinske daće spominje se 218 građana koji su navedeni svojim imenima, prezimenima, nadimcima i zvanjem. Iako nema nikakve dvojbe da je riječ o uglavnom mađarskom stanovništvu, zanimljivo je spominjanje sedmorice Horwatha (Georgius, Gregorius, dvojica Johannesa, Petrus, Rados i Stephanus) i dvojice Totha (Gallus i Mark). Naime, Horvati su nedvojbeno doseljenici iz srednjovjekovne Hrvatske, one koja se u to vrijeme prostirala od Jadrana do Gozda (ne Gvozda!), nedaleko od današnje Bosanske Dubice, a spomenuta dva Totha u Eszégu prije će biti podrijetlom Slavonci s područja Zagrebačke biskupije nego Slovaci iz Gornje Ugarske. Naime, jedno od starijih mađarskih naziva za Slavoniju upravo je Tóthorszag. Neka ne zbunjuju njihova neprepoznatljiva imena, bila je to epoha latinskog jezika.

Protureformacija je dala novi zamah u nastanku hrvatskih prezimena. Prema odluci Tridentskog koncila (1545.-1563.), crkvene župe dobile su zadaću vođenja matica rođenih, vjenčanih i umrlih. Župne se matice u krajevima pod mletačkom vlašću javljaju od druge polovine 16. stoljeća, a od 17. stoljeća i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a današnja Slavonija to je civilizacijsko dostignuće dočekala tek u 18. stoljeću. Zapravo, uporaba prezimena širila se iz eugeničkih razloga. Katolička crkva je željela spriječiti brakove osoba u krvnom srodstvu do trećeg koljena, u kakve su običavali ulaziti plemići radi čuvanja i uvećanja posjeda. Prvi koji je u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji na tome području uveo reda, bio je Josip II. koji je svojim carskim i kraljevskim patentom (ukazom) iz 1780. ozakonio dvočlanu imensku formulu kakvu poznajemo i danas.

PREZIME KAO JMBG

Za razliku od dvočlanih, hrvatskih imena, u Latinskoj Americi imena i prezimena više nalikuju JMBG-u ili OIB-u. Primjerice, ime bivšeg argentinskog predsjednika Néstora Carlosa Kirchnera Ostoica (1950. – 2010.), sadržavalo je i prezime njegove majke Marije Juane Ostoić Dragnić, Čileanke koja je podrijetlom bila s Brača. Sjetimo se samo sarajevskog glumca Emira Hadžihafizbegovića. Da se malo našalimo, i njegovo ime i prezime jako podsjećaju na JBMG Naime, hadžija je netko tko je hodočastio u Meku, dužnost je to svakog dobrog muslimana, a hafiz muslimanski stručnjak koji zna cijeli Kur'an napamet. I ime Emir, na arapskome označava zapovjednika, princa, kneza, vladara ili vojskovođu. Tijekom zadnjeg bosanskog rata, Emir je nosio odoru Hrvatskog vijeća obrane, istina bez i jednog ispucanog metka, glumeći u umjetničkoj postrojbi. Poslije rata, Hadžihafizbegović preuzima dužnost ministra kulture Sarajevskog kantona. Ako i nije nikada Kur'an naučio napamet (prezime je ipak naslijedio od svojih predaka), Emir se poduhvatio vladanja u kulturi.

Piše: Draško CELING
PREZIMENA NA –IĆ
Vukovi i Vlahovi nisu Rusi

Najčešća prezimena u Hrvatskoj završavaju sufiksom -ić i patronimnog su tipa, ukazuje akademik Šimunović. Postotak takvih prezimena na Kordunu, u Banovini i Lici, iznosi dvije trećine, u Slavoniji i Dalmaciji oko polovine svih prezimena, a u sjevernoj Hrvatskoj, primjerice u Međimurju, jedva četvrtinu svih prezimena. Sličan je postotak i u Sloveniji, gdje jedna četvrtina prezimena završava na -ič. Druga po zastupljenosti prezimena su koja završavaju na –k, -ak, ili –ek (-ak, -šek, šćak, ček). Osim Zagoraca, Međimuraca i Prigoraca, brojni nositelji prezimena na –ek podrijetlom su Slovaci. Zbog asimilacije i sličnih prezimena hrvatskim, ta je populacija u nas gotovo nevidljiva. U Hrvatskoj ima prezimena i s egzotičnim dometkom –ov i –ev. Evo primjera: Vukov, Vlahov ili Kraljev. No, to zacijelo nisu doseljenici iz Bugarske ili Rusije, a njegovi nositelji dolaze iz zaleđa Zadra, Šibenika i Kaštela.

HRVATSKI EGZODUS
Zašto u Mađarskoj ima 10 puta više Horvata?

Fenomen Horvata, kako na mađarskom jeziku glasi etnonim koji opisuje nekoga tko je podrijelom iz Hrvatske, na vrlo zanimljiv način ukazuje na neispričanu priču o Hrvatima. Naime, Horvat je najbrojnije prezime u Hrvatskoj, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011., ima ukupno 21.618 osoba s tim prezimenom. U razdoblju od 2001. do 2011. nestalo je 607 Horvata, što najbolje govori o našem demografskom propadanju. Ipak, mnoge će iznenaditi podatak kako u susjednoj Mađarskoj živi čak deset (sic!) puta više Horvátha nego u našoj zemlji, njih čak 228.210 i oni čine drugo najzastupljenije prezime u toj zemlji. Horváthi/Horvati su najbrojnije prezime u Slovačkoj (30.813), ondje ga, naime, nose pripadnici mađarske manjine, i u Sloveniji (11.196). U Austriji prezime Horváth najzastupljenije je u Sjevernom Gradišću (Nordburgenland). Stari Hrvati, oni od “stoljeća sedmog“, čije ime, tradiciju i kockice danas ponosno nosimo, govorili su čakavskom ikavicom. Dovoljno je danas pogledati zemljovid narječja u Hrvatskoj pa zaključiti kako je taj jezični idiom gotovo izumro. Hrvati su u velikom egzodusu pred Turcima napustili svoju postojbinu, prepustivši svoj zavičaj, tradiciju i identitet brojnim štokavskim doseljenicima s Balkana.

STOTINU NAJUČESTALIJIH PREZIMENA U HRVATSKOJ

1. Horvat: 22225

2. Kovačević: 15835

3. Babić: 13150

4. Marić: 11617

5. Novak: 11396

6. Jurić: 11356

7. Kovačić: 11171

8. Vuković: 10582

9. Knežević: 10554

10. Marković: 10074

11. Petrović: 9957

12. Matić: 9560

13. Tomić: 9538

14. Kovač: 8997

15. Pavlović: 8759

16. Božić: 8258

17. Blažević: 8152

18. Grgić: 8010

19. Pavić: 7538

20. Radić: 7406

21. Perić: 7351

22. Filipović: 7321

23. Šarić: 7184

24. Lovrić: 7131

25. Vidović: 6986

26. Perković: 6903

27. Popović: 6797

28. Bošnjak: 6760

29. Jukić: 6653

30. Barišić: 6417

31. Barišić: 6417

32. Bašić: 6361

33. Nikolić: 6301

34. Mandić: 5999

35. Živković: 5958

36. Klarić: 5875

37. Barić: 5730

38. Lončar: 5695

39. Martinović: 5624

40. Brkić: 5471

41. Bilić: 5341

42. Kos: 5333

43. Galić: 5320

44. Jurković: 5211

45. Stanić: 5073

46. Lukić: 4963

47. Kralj: 4855

47. Matijević: 4855

49. Matković: 4783

50. Janković: 4719

51. Novosel: 4650

52. Katić: 4319

53. Miletić: 4303

54. Jelić: 4286

55. Ćosić: 4119

56. Ivanović: 4167

57. Jurišić: 4149

58. Ilić: 4120

59. Mihaljević: 4045

60. Lučić: 4001

61. Posavec: 3993

62. Ivanković: 3927

63. Ivančić: 3820

64. Jerković: 3797

65. Marinović: 3772

66. Herceg: 3760

67. Tadić: 3753

68. Šimunović: 3732

69. Poljak: 3731

70. Mikulić: 3726

71. Jovanović: 3690

72. Rukavina: 3684

73. Vidaković: 3661

74. Cindrić: 3658

75. Vučković: 3638

76. Marušić: 3598

77. Marjanović: 3557

77. Milić: 3557

79. Novaković: 3375

80. Topić: 3274

81. Varga: 3261

82. Pavičić: 3240

83. Vukelić: 3224

84. Kolar: 3212

85. Špoljarić: 3209

86. Delić: 3190

87. Bačić: 3139

88. Jozić: 3137

89. Petrić: 3104

90. Grubišić: 3095

91. Burić: 3070

92. Dujmović: 3070

93. Štimac: 3070

94. Petković: 3065

95. Đurić: 3052

96. Jakšić: 3043

97. Jović: 3027

98. Brajković: 2989

99. Stanković: 2982

100. Ružić: 2974

DESET NAJČEŠĆIH PREZIMENA U SVIJETU
MAĐARSKA

1. Nagy

2. Horváth

3. Kovács

4. Szabó

5. Tóth

6. Varga

7. Kiss

8. Molnár

9. Németh

10. Farkas

SLOVENIJA

1. Horvat

2. Novak

3. Kovačič

4. Krajnc

5. Zupančič

6. Potočnik

7. Kovač

8. Mlakar

9. Kos

10. Vidmar

SLOVAČKA

1. Horváth

2. Kováč

3. Varga

4. Tóth

5. Nagy

6. Baláž

7. Szabó

8. Molnár

9. Balog

10. Lukáč

AUSTRIJA

1. Gruber

2. Huber

3. Bauer

4. Wagner

5. Müller

6. Pichler

7. Steiner

8. Moser

9. Mayer

10. Hofer

ČEŠKA

1. Novák

2. Svoboda

3. Novotný

4. Dvorák

5. Černy

6. Procházka

7. Kučera

8. Vesely

9. Horák

10. Nemec

FRANCUSKA

1. Martin

2. Bernard

3. Dubois

4. Thomas

5. Robert

6. Richard

7. Petit

8. Durand

9. Leroy

10. Moreau

NJEMAČKA

1. Müller

2. Schmidt

3. Schneider

4. Fischer

5. Meyer

6. Weber

7. Schulz

8. Wagner

9. Becker

10. Hoffmann

ITALIJA

1. Rossi

2. Russo

3. Ferrari

4. Esposito

5. Bianchi

6. Romano

7. Colombo

8. Ricci

9. Marino

10. Greco

SRBIJA

1. Jovanović

2. Petrović

3. Nikolić

4. Marković

5. Đorđević

6. Stojanović

7. Ilić

8. Stanković

9. Pavlović

10. Milošević

UKRAJINA

1. Meljnik

2. Ševčenko

3. Bojko

4. Kovalenko

5. Bondarenko

6. Tkačenko

7. Kovaljčuk

8. Kravčenko

9. Oljijnik

10. Ševčuk

RUSIJA

1. Smirnov

2. Ivanov

3. Kuznjecov

4. Popov

5. Sokolov

6. Lebedev

7. Kozlov

8. Novikov

9. Morozov

10. Petrov

ŠPANJOLSKA

1. Garcia

2. Fernández

3. González

4. Rodriguez

5. López

6. Martinez

7. Sánchez

8. Pérez

9. Martin

10. Gómez

ENGLESKA

1. Smith

2. Jones

3. Taylor

4. Brown

5. Williams

6. Wilson

7. Johnson

8. Davies

9. Robinson

10. Wright

SAD

1. Smith

2. Johnson

3. Williams

4. Brown

5. Jones

6. Miller

7. Davis

8. Garica

9. Rodriguez

10. Wilson

TURSKA

1. Yilmaz

2. Kaya

3. Demir

4. Sahin

5. Celik

6. Yildiz

7. Yildırim

8. Öztürk

9. Aydin

10. Özdemir

BJELORUSIJA

1. Ivanov

2. Kavaljov

3. Kazlov

4. Novikov

5. Zajcev

6. Žuk

7. Marozev

8. Novik

9. Meljnikov

10. Kazlovski

Možda ste propustili...