BABINA GREDA – Situacija u mljekarstvu nikada nije bila teža, iz dana u dan sve dublje tonemo, naočigled propadamo i, što je najgore, izlaza nema. Obveze rastu, a prihodi od prodaje mlijeka po mizernoj cijeni nisu dostatni ni za puko preživljavanje, ogorčen je proizvođač Zoran Zrakić iz Babine Grede. Dodaje kako je samo u njegovoj ulici nekada bilo 40-ak obitelji koje su imale krave i bavile se govedarstvom, a danas ih je ostalo samo pet ili šest.

Iako je bio uvjeren da će njegovi sumještani pokazati veći interes za domaće svježe mlijeko iz mljekomata koji je postavio u središtu sela, razočarano priznaje da mu je taj potez bio promašaj. Zrakić je proljetos postavio prvi mljekomat u županjskoj Posavini, Babogredcima je ponudio prvoklasno mlijeko na najbrži, najkvalitetniji i moderan način. Nadao se da će dnevno prodavati minimalno 50 litara mlijeka i time svome OPG-u osigurati svakodnevni priljev novca što u današnjoj teškoj situaciji puno znači. Planirao je stjecanjem dnevnih prihoda pokrivati dio troškova, jer ipak je razlika kada litru proda za 2,5 kune ili po pet kuna, koliko plaćaju kupci na mljekomatu za mlijeko izravno dopremljeno s jutarnje mužnje. Optimizam je temeljio i na činjenici da su mještani u selu veliki potrošači domaćeg mlijeka i troše ga više nego stanovnici u gradovima, koji su naučili na tetrapak i pasterizirano mlijeko. A razlika u kvaliteti domaćeg i kupovnog mlijeka je golema. Za Županju ili Vinkovce nije se odlučio zbog troškova prijevoza.

– Ubrzo se pokazalo da sam krivo procijenio situaciju. Količine od 20-ak litara mlijeka, koliko sam dnevno prodavao, premale su da bi se mljekomat isplatio. Srećom pa sam ga dobio na probu od tri mjeseca i nisam ga kupio jer tek bih sada bio na mukama, valjalo bi vraćati kredit, a prihoda niotkud. Bar sam pokušao nešto učiniti i pronaći izlaz iz tunela, ali nažalost, nama mljekarima izgleda spasa nema - kaže Zrakić.

Priznaje da već duže vrijeme razmišlja o tome da rasproda stoku i digne ruke od svega. U staji ima 30-ak grla, od kojih 11 krava, a ostalo su junice i telad. Obrađuje 20-ak hektara zemlje i najteže mu pada pomisao da bi pokraj svojih deset prstiju i uloženih godina truda, rada i davanja cijelog sebe u posao kojim se bavi od malih nogu mogao završiti na socijali.M.Lešić Omerović