Novosti
PARALELNI INTERVJU

Josipović: Građani žele imati više utjecaja na političke procese odlučivanja
Grabar Kitarović: Svakoga bih dana bila među braniteljima i održavala dijalog
Objavljeno 7. siječnja, 2015.

Uoči drugog kruga vjerojatno najneizvjesnijih izbora predsjednika RH dosad, novinari Glasa Slavonije razgovarali su još jednom s kandidatima koji su ušli u drugi krug izbora - Ivom Josipovićem i Kolindom Grabar Kitarović.

Riječ je uglavnom o temama vezanim uz predsjedničke ovlasti, ali i nekima u kojima kandidati dva suprotstavljena politička bloka na naša pitanja komentiraju pojedina aktualna politička događanja.

Sinčićev rezultat

Kako komentirate uspjeh mladog i politički neiskusnog kandidata Ivana Vilibora Sinčića u prvom krugu predsjedničkih izbora? Vidite li u tome neku posebnu poruku građana političkoj eliti?

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ

- Birači gospodina Sinčića većinom su mlade ili socijalno ugrožene osobe koje su “isključene” iz društva, bilo da nemaju posla, bilo da su pod ovrhom, bilo da nemaju izgleda za bolji život u današnjoj Hrvatskoj. Naravno da su izgubili svaku vjeru u političke elite jer pogledajte gdje nas je dovelo sadašnje vodstvo. Imamo oko 318.000 nezaposlenih, 320.000 ljudi je pod blokadom. Mladi danas moraju napuštati Hrvatsku da bi osigurali egzistenciju, stoga je razumljivo da je gospodin Sinčić svojom retorikom uspio pokrenuti taj dio biračkog tijela. Sinčić i ja možda se ne slažemo sasvim u metodama, ali ciljevi su nam potpuno isti - a to su ostanak mladih u Hrvatskoj i njihova egzistencija i uključenost u društvo, politiku i gospodarstvo. Moramo za njih stvarati mogućnosti zapošljavanja, posebno prvog zaposlenja, te zasnivanja obitelji. Moramo im osigurati predvidljivost da znaju što mogu očekivati sutra. Moramo donijeti novi, pravedniji ovršni zakon koji će štititi dostojanstvo pojedinca i obitelji. Interes svakog našeg čovjeka moramo staviti ispred vlastitih interesa. Podsjećam da 53 posto birača nije izišlo na izbore jer očito gube vjeru u politiku. Bilo bi licemjerno sada dodvoravati se biračima koji su dali glas gospodinu Sinčiću. Jednostavno, svim građanima nudim svoj program “Za bolju Hrvatsku” i želim biti predsjednica svih građana. Vjerujem da će se u drugom krugu pridružiti pokretu za bolju Hrvatsku.

IVO JOSIPOVIĆ

- Gospodarska kriza predugo traje i građani su izmučeni. Više od 300.000 ljudi je pod ovrhama, nezaposlenost je velika i razumljivo je da raste nezadovoljstvo politikom koja ne uspijeva ponuditi brza i kvalitetna rješenja. U takvom ozračju, pojava i rezultat gospodina Sinčića logična je posljedica. Kao što sam rekao, on je detektirao probleme, brojne nepravde i nezakonitosti. O mnogima sam i ja govorio, ali i nudio rješenja. Podsjećam, inicirao sam promjenu Ustava kojim je dokinuta zastara za zločine u pretvorbi i privatizaciji te za ratno profiterstvo. Više nitko tko je u korupciji ne može mirno spavati. U mome su mandatu pokrenuti najvažniji antikorupcijski postupci i uhićeni njihovi vinovnici. Isto tako, predložio sam 20 mjera za olakšanje dužničke krize. Mnoge su prihvaćene, poput oprosta manjih dugova, zabrane ovrhe nad jedinim stanom ili novi obračun kamata kod potrošačkih kredita. Gospodin Sinčić dobronamjerno predlaže radikalna rješenja koja, međutim, nemaju ustavno i zakonsko uporište. Ali, poštene i dobre namjere su vidljive...

Politička suradnja

Mogu li u pretpostavljenoj situaciji predsjednik i premijer iz različitih političkih opcija naći zajednički jezik u rješavanju najvećih problema u zemlji?

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ

- Ne samo da mogu, nego i moraju. Interes države i građana mora biti ispred bilo kakvog osobnog ili stranačkog interesa. Hrvatska je moj program i moja prva stranka.

IVO JOSIPOVIĆ

- Naravno da mogu. Kohabitacija je dio političke kulture, a ona, uz sve naše manjkavosti, u Hrvatskoj ipak postoji. Kad sam prvi put, dakle, izabran za predsjednika RH, na vlasti je bila koalicija predvođena HDZ-om. Surađivao sam s tom vladom, koju je vodila premijerka Jadranka Kosor. Nastojao sam to činiti konstruktivno i kao partner, a sve u interesu građana. Ustavna pozicija predsjednika države nije da bude opozicija vlasti. Kad bi predsjednik to radio, značilo bi da u zemlji nema oporbe ili da ne radi svoj posao na dobar način. Kad je na izborima pobijedila Kukuriku koalicija, na isti sam način nastavio surađivati s vladom premijera Milanovića. S obje sam vlade, HDZ-ovom i SDP-ovom, imao i nesuglasica na raznim područjima, od vanjske politike i diplomacije do gospodarstva. I jednoj i drugoj nudio sam inicijative za rješavanje nekih problema. Sadašnjoj vladi sam prije godinu i pol predložio paket od 20 mjera za olakšavanje dužničke krize građana. Dugo je trajalo, ali neke od mjera koje sam predložio ipak se počinju primjenjivati. Često sam posredovao između sindikata, poljoprivrednika ili različitih skupina građana s jedne, i Vlade s druge strane. Uvijek sam u početku nailazio na otpore u Vladi, već na samu ideju da se predsjednik “miješa” u probleme koje bi trebala rješavati Vlada. Ali, kad bismo došli do dobrih rezultata, svi su bili zadovoljni.

Referendumi

Protekle godine imali smo četiri referendumske inicijative. Kakav je vaš stav o “referendumskoj demokraciji”?

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ

- Podržavam što je moguće veći angažman građana u političkom životu zemlje. Pritom, naravno, valja voditi računa da referendumi koštaju te pronaći načina kako sve to logistički racionalizirati. Žalosno je da aktualnoj vladi treba i po tri mjeseca da prebroji potpise i potvrdi vjerodostojnost referenduma.

IVO JOSIPOVIĆ

- To samo potvrđuje moju tezu da građani žele imati više izravnog utjecaja na političke procese odlučivanja. Upravo zato što sam prepoznao tu potrebu jačanja uloge građana, predlažem da to realiziramo kroz ustavne promjene, kojima bi hrvatski građani imali pravo birati više od pola sastava Hrvatskog sabora imenom i prezimenom u pedesetak izbornih jedinica. U takvoj bismo konstelaciji dobili da svaki građanin ima svog zastupnika. Mora se izgubiti osjećaj nemoći koji birač ima sad, kad zaokružuje samo listu koju je neka stranka ili koalicija ponudila na izborima. A s lista u Sabor uđe manji broj kandidata, pri čemu to često nisu oni koje preferira birač, već oni koje nomirnira vodstvo stranke. Mislim da treba izbrusiti pravila referenduma, afirmirati ga na način da se, posebno na lokalnoj razini, i češće koristi, naravno, uz pravila koja će onemogućiti da se referendumom krši Ustav. Osim toga, predlažem i da se građanima omogući da s 10.000 potpisa stave svaku temu koju drže važnom na dnevni red Sabora. Sve to ojačalo bi poziciju građana u odnosu na politike, a u politici bi povećalo razinu osobne odgovornosti.

Sigurnosne službe

Što biste kao predsjednik predlagali radi bolje kontrole rada sigurnosnih službi, o čemu se u 2014. raspravljalo?

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ

- Činjenica je da postoji cijeli niz problema vezanih uz nadzor rada sustava, od pitanja nadzora rada pojedinih službi ili nadzora operativnih poslova Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Nažalost, u zadnjih pet godina nismo imali prilike svjedočiti niti jednoj inicijativi aktualnog predsjednika usmjerenoj na rješavanje ovih problema. Valja spomenuti i pitanja poput nedonošenja strategije nacionalne sigurnosti, strategije kibernetičke sigurnosti ili konkretnih analiza potencijalnih nedostataka Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH. To jasno ukazuje na potrebu za daljnji iskorak u području nadzora sigurnosno-obavještajnog sustava, pri čemu smatram važnim jačanje građanskog nadzora rada sigurnosno-obavještajnih agencija. No, isto tako važnim smatram jačanje stručnog nadzora za koji su odgovorni i predsjednik RH i Vlada RH, jer je to izravno povezano s mogućnošću iskorištenja cjelokupnog potencijala tog sustava. Podsjećam da je Hrvatska članica NATO saveza i EU-a i da na sigurnosnom području moramo surađivati, a Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu je iz 2006. godine i treba ga prilagoditi novim okolnostima. Stoga se i zalažem za uspostavu suvremenog sustava nacionalne sigurnosti kroz koncept sustava domovinske sigurnosti, sa svrhom čvršće integracije svih elemenata postojećeg sustava nacionalne sigurnosti, kako bismo razvili nove modele sigurnosti i djelotvorno ih povezali s hrvatskim potencijalima.

IVO JOSIPOVIĆ

- Puno smo učinili na depolitizaciji sigurnosnih službi. Posao nije sasvim gotov, ali danas službe rade bitno profesionalnije i uz civilni, parlamentarni i stručni nadzor koji eventualne zloporabe čine vidljivim. Sigurnosne službe postoje zato da bi štitile državu. Nitko nema pravo politizirati sigurnosni sustav i raditi protiv vlastite države. Svaku pojavu te vrste treba istražiti, utvrditi činjenice i sankcionirati. U idućem predsjedničkom mandatu glavne zadaće sigurnosnih službi bit će borba protiv organiziranog kriminala, prevencija terorizma te zaštita sigurnosnih i gospodarskih interesa Republike Hrvatske. Ali ću posebnu pozornost posvetiti upravo nadzoru rada sigurnosnih službi s aspekta zaštite ljudskih prava i sloboda, uključujući i jačanje civilnog i stručnog nadzora nad radom službi.

Branitelji

Kako pomiriti većinu braniteljskih udruga i Vladu?

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ

- Da sam predsjednica, svakoga bih dana bila među braniteljima te otvarala i održavala dijalog. Nekoliko sam puta posjetila i branitelje u Savskoj i ponavljam da ne zaslužuju biti na hladnoći i izvan svojih domova. Zaslužuju poštovanje i ozbiljne razgovore, a ne ignoriranje ili optužbe protiv njih.

IVO JOSIPOVIĆ

- Ne slažem se s time da je većina braniteljskih udruga u svađi s Vladom. Skupina hrvatskih branitelja, invalida Domovinskog rata, koji prosvjeduju ispred Ministarstva branitelja nije predstavnik čitave braniteljske populacije. Branitelja u Hrvatskoj ima oko pola milijuna, organizirani su u razne udruge, a mnogi su i ostali izvan toga. Kao predsjednik, zalažem se za dijalog i rješavanje problema u institucijama hrvatske države, za koju su se branitelji borili. Braniteljima koji prosvjeduju otvorio sam vrata mog ureda i nikad ih neću zatvoriti. Istakli su mnoge opravdane zahtjeve socijalne naravi i država ih mora ispuniti. Isto tako, mora se obnoviti povjerenje utemeljeno na potrebi da se, u granicama financijskih mogućnosti, braniteljima, posebno invalidima, osiguraju maksimalni uvjeti života. S druge strane, i braniteljske udruge i Vlada trebaju voditi politiku koja onemogućava zloporabu udruga u stranačke svrhe.

6 Vanjska politika

Ako (p)ostanete predsjednik(ca), koju biste zemlju prvu željeli posjetiti, a koga pozvati kao prvog stranog predstavnika na početku vašeg mandata?

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ

- Često o tome razmišljam i najiskrenije mi je na umu i na srcu jedino Hrvatska i ljudi u Hrvatskoj. Kad je riječ o mojim inozemnim putovanjima, svako će od njih imati svoju svrhu i cilj: od pozicioniranja Hrvatske i obnove strateških partnerstva s prijateljima, preko rješavanja otvorenih pitanja sa susjedima, uključujući pitanje nestalih i granice sa Srbijom, do promocije hrvatskog gospodarstva i privlačenja investicija. Naravno da ću posjetiti Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u Srbiji i Crnoj Gori, ali i naše strateške partnere kao što je Njemačka.

IVO JOSIPOVIĆ

- Hrvatska je članica EU-a i vjerojatno ću najprije otići u Bruxelles.

Igor BOŠNJAK

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ

Svim građanima nudim svoj program “Za bolju Hrvatsku” i želim biti predsjednica svih građana

IVO JOSIPOVIĆ

Braniteljima koji prosvjeduju otvorio sam vrata mog ureda i nikad ih neću zatvoriti

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike