Prije 15-ak dana na snagu je stupio novi Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora, a prema kojem liječnici primarne zdravstvene zaštite imaju pravo odbiti upis pacijenta kojem je izrečena mjera zabrane približavanja izabranom doktoru.

Posljedica je ovo sve nasrtljivijih pacijenata koji svoja prava pokušavaju ishodovati i prijetnjama, što je kulminiralo prošlog ljeta kad je pacijent aktivirao bombu u ordinaciji jednog liječnika.

U HZZO-a napominju kako se lani dogodio slučaj u kojem je osiguranik dobio zabranu približavanja izabranom doktoru zbog izrečenih prijetnji. Pacijent, prema pravilniku, ima pravo promijeniti liječnika jednom godišnje. I prije izmjene pravilnika postojala je mogućnost promjene doktora i unutar roka od godine dana, u slučaju poremećaja međusobnih odnosa između liječnika i pacijenta. Iz tog su razloga, prema podacima iz evidencija HZZO-a, tijekom 2014. izabrani doktori u 35 slučajeva zatražili da njihov pacijent promijeni doktora, a čak su 664 pacijenta tražila promjenu izabranog doktora.

- U posljednje vrijeme sve je više verbalnih i fizičkih napada na liječnike. Osobno sam doživjela napad i udarce odraslog autističnog pacijenta, pozvala sam policiju koja je napravila očevid i zapisnik, i to je bilo to. Nikada na to nisam dobila nikakav dopis ili odgovor - priznala je liječnica obiteljske medicine dr. Bernarda Kaurloto.

- O verbalnim napadima ne treba niti govoriti, oni su svakodnevni i gotovo se već smatraju normalnima. Svi moje kolege pa tako i ja živimo u stalnom strahu i napetosti, jer smo svakodnevno izloženi psihičkom pritisku od kompliciranih nemedicinskih pravila pa sve do konflikata s pacijentima koji preko liječnika i zdravstvenog sustava pokušavaju riješiti svoje životne probleme koje, na žalost, zdravstveni sustav nije u mogućnosti riješiti, npr. zbog mobbinga na poslu njihove zahtjeve za bolovanjem, loše materijalne situacije, raspade obitelji, itd. U našim ordinacijama liječimo, savjetujemo, koordiniramo, pratimo pacijente, njihove bolesti i obiteljske situacije, odnosno vodimo ih kroz sustav zdravstva, a to je velika odgovornost, naporan rad i kao da to nije dovoljno, sustav nam nameće svakodnevno nova pravila za koja pacijenti ne znaju, što kod njih izaziva revolt protiv nas s kojima su u prvom doticaju. Tako svakodnevno gube vrijeme i pacijenti, ali i mi u objašnjavanju svih promjena, umjesto da u to vrijeme obrađujemo drugog pacijenta mi gubimo vrijeme na priče i prepucavanja za koje ni oni, a ni mi nismo krivi - zaključuje dr. Kaurloto.

S druge strane dio liječnika drži da nervoza pacijenta pripada u opis liječničkog posla.

- Treba reći i da uz bolest svakako idu i izmijenjeno psihičko stanje osobe. Tako mi liječnici znamo da je prva faza osobe koja je bolesna, ili koja tek dozna da je bolesna, ona ili njezin najbliži zapravo agresija, a potom slijedi faza tugovanja. Bilo bi čudno da netko tko je bolestan nije pomalo i ljut. Obično je to ljutnja zbog čekanja, uvjerenja da je trebao doći na red prije nekoga drugog, ili da mu liječnik ne poklanja svu pažnju, ili ne nudi svu potrebnu terapiju. Mi znamo kojim se psihološkim pristupom trebamo koristiti. No, situaciju da nam je netko prijetio bombom u KBC-u Osijek, srećom, još nismo imali - kaže pedijatar dr. Igor Berecki.