Mozaik
TURISTIČKI NOVINARI FIJETA POSJETILI BEDNJANSKI KRAJ

Pravo mjesto za vjenčanje
iz bajke i odmor za živce
Objavljeno 2. siječnja, 2015.
Trakošćanski dvorac svakoga gosta zadivi svojim položajem na brdu

Najlepši komuočec svieta – tako bi nekako na „bednjanskom“ zvučao najljepši kraj koje je lijepo ugostio 'fijetovce', turističke novinare i pisce u turizmu.

Bili su tu članovi izvršnog odbora te poznate svjetske udruge novinara, a predvodila ih je Tina Eterović Čubrilo, predsjednica FIJET Hrvatska, dugogodišnja novinarka Hrvatskog radija. Ljepota Trakošćana bila je pred njima i nije bilo kraja divljenju. Tada još u Varaždinskoj županiji nije počeo padati snijeg i može se reći da nas je u nekoliko dana služila prava ljetna zima… Domaćin nam je bio Adam Pintarić, ravnatelj dvorca Trakošćan, utvrde koja je nastala krajem 13. stoljeća u obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske kao manje osmatračko zdanje za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini.

Vitezovi Drachensteina

Kako legenda kaže, Trakošćan je svoje ime dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) koja je, navodno, postojala u vrijeme antike. Druga sačuvana predaja govori da je ime dobio po vitezovima Drachenstein, koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima.

Toponim Trakošćan prvi put spominje se u pisanim dokumentima 1334. godine. Gospodari utvrde u prvim stoljećima nisu poznati, samo znamo da su od kraja 14. st. vlasnici grofovi Celjski, koji istovremeno gospodare čitavom Zagorskom grofovijom. Uskoro ta obitelj izumire i Trakošćan dijeli sudbinu ostalih njihovih gradova i posjeda koji se usitnjavaju i mijenjaju razne gospodare. U razdoblju procvata gradnje dvoraca u Hrvatskom zagorju, u drugoj polovini 18. st., dolazi do napuštanja Trakošćana. Zapušten, počinje naglo propadati pa se tek sredinom 19. st. obitelj ponovno zanima za svoj titularni grad, u duhu novog vremena, romantičnog povratka prirodi i obiteljskim tradicijama. U tom duhu podmaršal Juraj V. Drašković grad obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni okoliš pretvara u romantičarski perivoj. Iduće generacije povremeno borave u Trakošćanu sve do 1944., kad se iseljavaju u Austriju, ubrzo zatim dvorac je nacionaliziran. Muzej sa stalnim postavom nastao je 1954., a danas je dvorac u vlasništvu Republike Hrvatske.

Ljepota zbirki oružja, slika, namještaja...

Slavonci koji se upute u Trakošćan trebali bi znati da je radno vrijeme od 1. travnja do 31. listopada, od 9 do 18 sati, a od 1. studenoga do 31. ožujka od 9 do 16 sati. Muzej je otvoren svaki dan, vikendom i blagdanima, a ulaznica stoji trideset kuna. Studenti i školarci plaćaju 15, organizirane grupe predškolske djece 10 kuna, a stručno muzejsko vodstvo oko 45 kuna po grupi do pedesetak osoba košta stotinjak kuna i treba posjet ranije najaviti.

Trakošćanski dvorac svakoga gosta zadivi svojim položajem na brdu, tik uz prekrasno jezero, a kada smo ušli u njegove tajne odaje, zadivila nas je ljepota zbirki oružja, slika, namještaja, knjiga i fotografija. Teško smo se rastali s biserom hrvatskih dvoraca da bi se nekoliko stotina metara dalje upoznali s hotelom Trakošćan, čija se direktorica Vera Kanjuga Starčević potrudila da nam boravak bude što ugodniji. Otvaranjem tog hotela s četiri zvjezdice razina kvalitete turističke destinacije regije sjeverno Zagorje i kontinentalnog turizma značajno je podignuta. Obnovljeni hotel Trakošćan otvoren je u prosincu 2011., a njegov je koncept ponude baziran na doživljaju pa nudi kongresni centar, wellness centar Lorem Paradiso s unutarnjim bazenom, sportske terene poput malonogometnog, odbojkaškog i košarkaškog igrališta te sve što vam srce hoće. Možete šetati uskom stazom oko jezera i diviti se dvorcu ili jednostavno uživati u prirodi na svježem zraku. Hotel Trakošćan s posebnom pozornošću njeguje i čuva od zaborava okuse tradicijske zagorske kuhinje. Purica s mlincima, zagorski štrukli i cvetlinska gibanica, samo su djelići bogatog jelovnika zagorskog stola koji se tamo mogu kušati. Ono što se još može doživjeti u dvorcu Trakošćan je „Vjenčanje iz bajke“ pa svi naši čitatelji koji se još nisu udružili, a žele nešto drukčije i zanimljivije, mogu se raspitati i za tu mogućnost.

Biser sjeverozapadne Hrvatske

Marija Barić, ugledna novinarka Varaždinskih vijesti i članica Izvršnog odbora FIJET Hrvatska koja je bila glavna organizatorica susreta turističkih novinara, potrudila se pripremiti kolegama još nešto za pamćenje, jer kakav bi to susret bio kada se ne bi i kulturno uzdizali? Nakon šarolike večere i finog vina u hotelu Trakošćan, Jagoda Kralj Novak, glumica Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, samo za novinare „odigrala“ je komičnu monodramu Singerica. Scena je postavljena brzo, jer je komad prilično jednostavan, a svi su uživali u ispovijedi Eme, tekstilne radnice bez posla koja je sasvim obična žena, osim što će postati Emanuela, kurtizana koja je pjevala, plesala i zavodila. Dva su dana u zelenom raju brzu prošla. Osjetili smo izoliranost Trakošćana od svakodnevnice, u zelenim šumama i pitomim brdima. Ako želite upoznati biser svjeverozapadne Hrvatske, namjestite navigaciju u automobilu prema Trakošćanu i - krenite!

Slobodan KADIĆ
Singerica

Jagoda Kralj Novak, dramska prvakinja HNK u Varaždinu, u svojoj je plodnoj karijeri odigrala više od stotinu, mahom glavnih i velikih kazališnih uloga. Mogli smo je vidjeti i u TV serijama i na filmu. Dobitnica je brojnih nagrada, za ulogu Emice u cabaretu Singerica, dobila je nagradu Gumbek za najbolju žensku ulogu na festivalu Gumbekovi dani. Za svoju predstavu sama je napisala tekst, ne iz nužde, nego iz zanata. Skladatelj i korepetitor predstave Singerica njen je sin Vid Novak Kralj.

Najčitanije iz rubrike