Nakon božićnih i novogodišnjih blagdana, kad smo se ipak malo opustili i poradovali, pred nama je tradicionalno mrski mjesec siječanj, bar za većinu nas, u kojem će mnogi vjerojatno zažaliti što su se krajem prosinca bahatili prazneći od kuna ionako tanak novčanik.

Ako se siječanj još i nekako progura, saznanje da treba preživjeti još ništa manje lakših jedanaest mjeseci teško da daje razloga za optimizam u 2015. godini. Činjenica da ćemo, nakon drugog kruga izbora za predsjednika RH, do kraja godine biti izloženi i kampanji za parlamentarne izbore ne raduje baš previše u situaciji kad nam država grca u problemima.

Između ostalih loših prognoza koje smo slušali tijekom prosinca 2014. valja, primjerice, spomenuti i procjene analitičara Raiffeisenbank Austrije (RBA), prema kojima se u većini zemalja središnje i istočne Europe u 2015. godini očekuje snažan gospodarski rast, ali to ne vrijedi i za Hrvatsku, koja je svrstana u skupinu zemalja koje će stagnirati.

- Zemlje srednje Europe na putu su ubrzanog oporavka - takvo kretanje zamjetno je već posljednja dva tromjesečja. Rast u toj regiji uglavnom podupire domaća potražnja, stoga je rast i zaštićen od utjecaja trenutnih zbivanja u eurozoni i Rusiji - kazao je Peter Brezinschek, glavni analitičar u Raiffeisen Bank International AG-u (RBI), tijekom predstavljanja strategije za središnju i istočnu Europu za prvo tromjesečje 2015. godine.

Za Hrvatsku iduće godine u RBA-u prognoziraju stagnaciju BDP-a, a u 2016. rast od mršavih jedan posto.

- Još uvijek nema potrebnih preduvjeta za oporavak. Naprotiv, i dalje je čvrsto ukorijenjena većina dobro poznatih strukturnih problema - niska konkurentnost, slabosti tržišta rada, administrativne prepreke i slično. Stoga, nakon šest godina recesije, ni izbori 2015. godine neće donijeti ništa povoljnije od stagnacije - izjavila je Zrinka Živković Matijević, direktorica Samostalne direkcije ekonomskih istraživanja u RBA-u u Zagrebu.

Naravno, Vlada će i u 2015. pokušati stanje “popraviti” novim zaduživanjem, no to ne vodi oporavku zemlje, rastu investicija i gospodarstva. “Izdašna likvidnost i niske kamatne stope mogli bi se zadržati tijekom cijele 2015. godine i tako stvarati privid uspješnoga zaduživanja”, zaključila je Živković Matijević.

Prema procjenama RBA-a, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj iduće godine mogla bi porasti po stopi od 1,5 posto, a godinu iza ubrzati na 2,5 posto. U ovoj godini u RBA-u očekuju njezin rast za 0,5 posto.

Na ukupno uzevši loše stanje upozorili su i analitičari na Svjetskom ekonomskom forumu (Outlook on the Global Agenda). Bez obzira na snagu njemačkog gospodarstva koje “drži” EU na okupu, predviđa se daljnje produbljivanje nejednakosti i gubitak poslova u mnogim europskim državama sljedeće godine, uključujući i Hrvatsku.

Loše najave za Hrvatsku u 2015. ne stižu samo iz inozemstva. Hrvatska udruga banaka (HUB) objavila je u sutudenome prošle godine ekonomske prognoze šestero ekonomista glavnih banaka u RH koje su postale još pesimističnije od onih objavljenih u srpnju. Ukratko, čeka nas nastavak pada BDP-a i porast broja nezaposlenih. Pesimističke prognoze bankarski analitičari povezuju i s manjim od očekivanog rasta izvoza. Jer dok se u srpnju 2014. očekivalo da će realni izvoz 2015. rasti po stopi od 4,5 %, analize pokazuju da će se stopa u 2015. spustiti na 2,9 %. Doduše, postoje i razlike u mišljenima pa tako pojedini ekonomisti očekuje najveći pad BDP-a - 0,5 %; dvoje drže da će BDP biti na nuli, a jedan i dalje očekuje rast BDP-a za skromnih 0,2 %.

Što se tiče stope nezaposlenosti, ona će neizbježno i dalje rasti. Utješno je da će to ipak biti blagi rast - do 17,9 % potkraj sljedeće godine. A nakon stagnacije cijena u 2014., realna je opasnost, tvrde ekonomisti, da se naglo probudi i inflacija. U situaciji u kojoj smo već pet-šest godina, samo nam još inflacija treba pa da svi skupa doista bankrotiramo, i država i svi koji u njoj rade ili ne rade. Dakako da takve crne prognoze ne propušta komentirati oporba, prije svih HDZ, pa saborski zastupnik Ivan Šuker ocjenjuje da Hrvatsku daleko veći problemi čekaju u 2015. godini jer Vlada nije provela strukturne reforme u državnoj upravi, pa će prihodovna strana proračuna biti identična ili nešto lošija nego u ovoj godini, a fiskalni kapacitet poduzeća i građana bit će manji.

Krajem prošle godine oglasio se i guverner središnje banke Boris Vujčić, po tko zna koji put poručivši da je unatoč hrpi problema kuna i dalje stabilna, ali da iz krize nećemo izaći ako u 2015. ne počnu u Hrvatsku ulaziti strani ulagači jer, kaže Vujčić, ključ oporavka je samo u investicijama. Ipak, guverner je ponešto ublažio svoje stajalište utješnom izjavom kako će nakon šest godina recesije hrvatska ekonomija u 2015. stagnirati, a ne dalje padati, što pak znači da bi BDP u najboljem slučaju, prvi put od 2008., mogao porasti za 0,2 posto. To naravno nije baš nešto čime možemo biti zadovoljni, ali bolje išta nego ništa.

Kad se sve zbroji, i više je nego izvjesno kako ćemo se i u 2015. vrtjeti u krugu manjka novca i viška nevolja. Sve se naime svodi na novac, a kad izostaje rast gospodarstva, kad inozemne investicije u RH ulaze na kapaljku, kad se svađamo oko monetizacija cesta umjesto da otvaramo nova radna mjesta, kad je socijalna sigurnost postale dramatična nesigurnost za stotine tisuće najugroženijih građana, kad nam je poljoprivreda na koljenima i kad su jedina konstanta politike međusobne optužbe između SDP-a i HDZ-a, iluzornim se čini u godini koja je pred nama očekivati bolje sutra. Jer kad čovjek vidi i čuje Milanovića i njegove ministre (Grčićev hinjeni optimizam već odavno iritira!), doista poželi da su parlamentarni izbori već sutra pa da Karamarko zasjedne u premijersku fotelju. Bar bi se glavni lik u drami promijenio, premda teško da bi se promijenilo sumorno ozračje u kome muku mučimo s preživljavanjam.