Europski parlament ove je godine dobio novi sastav i donio je nekoliko vrlo važnih odluka koje će imati utjecaja na sve stanovnike EU-a.

Godina je počela kada je Grčka preuzela predsjedavanje EU-om, a jedno od prvih debata u parlamentu bila je ona o “prodaji” europskog državljanstva. Na prvoj plenarnoj sjednici zastupnici su zaključili kako EU državljanstvo ne smije “imati cijenu”. Mnoge zemlje nudile su državljanstva za strane investitore, ne raspitujući se previše o podrijetlu njihova novca. Posebno je apostrofirana Malta čija se putovnica može nabaviti za relativno mali ulog u banci. Parlament je pozvao Europsku komisiju da utvrdi je li takva praksa u duhu europskih sporazuma i u skladu s pravilima o nediskriminaciji.

Nakon što je izbila kriza na Krimu i zaoštrili se odnosi uzmeđu Rusije i Ukrajine (između ostalog i zbog približavanju Ukrajine Uniji), delegacija EP-a posjetila je Kijev. U Parlamentu se debatiralo i glasalo o ruskoj invaziji Krima, a ovo visoko EU tijelo pozvalo je Rusiju da povuče vojsku s teritorija Ukrajine. Ukrajina je u proljeće 2014. bila vrlo aktualna tema, a prema svemu sudeći, to će i ostati u idućoj godini.

Uporedo s “ukrajinskim” temama, u ožujku je EP donio nekoliko bitnih odluka za svakodnevni život Europljana. Zastupnici su se, naime, bavili problemima telekomunikacija. Tako je postrožena sigurnost za prijenos podataka u zemlje izvan EU, a u isto vrijeme je tvrtkama omogućeno da lakše prenose podatke unutar donekle sigurnijih granica EU. U paketu mjera odlučeno je da se ukine naplata roaminga do kraja 2015. godine, ali i da se postroži kažnjavanje telekomunikacijskih tvrtki koje ometaju ili blokiraju prijenos podataka konkurentskim tvrtkama.

U svibnju je Europski parlament dobio novi sastav. Od 22. do 25. svibnja 400 milijuna glasača iz 28 zemalja izabralo je 750 zastupnika u zakonodavno europsko tijelo. Isti je mjesec parlament bio i domaćin sučeljavanja kandidata za čelno mjesto Europske komisije. Pet kandidata: Jean-Claude Juncker iz Europske pučke stranke, Martin Schulz u ime socijalista, Guy Verhofstadt kao kandidat liberalnih demokrata, Ska Keller iz Zelenih i Alexis Tsipras iz Europske ljevice sudjelovali su u debati.

Jean-Claude Juncker na kraju je izabran za predsjednika Europske komisije, a postupak sastavljanja EK potrajao je do sredine listopada. U novoj europskoj “vladi” Neven Mimica postao je jedan od 27 povjerenika zadužen za međunarodnu suradnju i razvoj. Proces saslušanja povjerenika bio je dug i isrpan, a obilježen je manjim skandalom oko izbora potpredsjednice Komisije Alenke Bratušek, koja nije dobila povjerenje EP-a.

U lipnju je konstituiran novi, osmi saziv Europskog parlamenta, a u srpnju je izabran i novi/stari predsjednik parlamenta - Martin Schulz.

Dana 1. srpnja Italija je preuzela predsjedanje Vijećem Europe od Grčke.

Ukrajinska kriza nastavila je biti u fokusu rada pa je u kolovozu parlament posjetio i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Kako bi poduprli ukrajinsko približavanje EU, Parlament je u rujnu raspravljao i glasao o sporazumu s Ukrajinom, kako bi se potvrdile političke veze i utvrdile zone slobodne trgovine.

Dva događaja koja su zasigurno obilježila ovogodišnji rad EP-a dogodila su se u studenome. Prvi je obraćanje pape Franje zastupnicima EP-a, a drugi je prezentacija predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera o ekonomskom planu - svojevrsnom europskom “new dealu”, teškom 300 milijardi eura, koji bi trebao izvući europsku ekonomiju iz krize.

Papa u svom govoru nije zaobišao ni kritiku koju mnogi nisu željeli čuti: "Promicati dostojanstvo osobe znači priznati da on ili ona ima neotuđiva prava koja im nitko proizvoljno ne može oduzeti, ponajmanje iz ekonomskog interesa", rekao je Papa, jasno aludirajući na probleme koje je donio liberalni kapitalizam.

Juncker je pred europskim parlamentarcima objasnio svoj plan za “oživljavanje” europske ekonomije. Kako su ga već nazvali, europski “new deal” vrijedan je više od 300 milijardi eura i trebao bi donijeti spas posrnulom gospodarstvu, kako EU tako i Hrvatske, koja se iz tog problema očito najteže izvlači.

Jedan o zadnjih poslova koji je obavljen ove godine u EP-u jest pripremanje Latvije za preuzimanje predsjedanja Vijećem Europe od 1. siječnja. U drugoj polovini 2015. predsjedanje će preuzeti Luksemburg.