Novosti
2014. OBILJEŽILA KRIZA U UKRAJINI, IZBORI I NOVA EUROPSKA KOMISIJA

EU parlament dobio packe od Pape, ali i podupro plan “težak” 315 milijardi eura
Objavljeno 29. prosinca, 2014.
EP je donio i nekoliko bitnih odluka za svakodnevni život Europljana

Vezani članci

POTPREDSJEDNIK ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE EU PARLAMENTA

Andrej Plenković: Čeka nas 11 milijardi eura, a Vlada to ne zna izvući iz EU-a!

Europski parlament ove je godine dobio novi sastav i donio je nekoliko vrlo važnih odluka koje će imati utjecaja na sve stanovnike EU-a.

Godina je počela kada je Grčka preuzela predsjedavanje EU-om, a jedno od prvih debata u parlamentu bila je ona o “prodaji” europskog državljanstva. Na prvoj plenarnoj sjednici zastupnici su zaključili kako EU državljanstvo ne smije “imati cijenu”. Mnoge zemlje nudile su državljanstva za strane investitore, ne raspitujući se previše o podrijetlu njihova novca. Posebno je apostrofirana Malta čija se putovnica može nabaviti za relativno mali ulog u banci. Parlament je pozvao Europsku komisiju da utvrdi je li takva praksa u duhu europskih sporazuma i u skladu s pravilima o nediskriminaciji.

Nakon što je izbila kriza na Krimu i zaoštrili se odnosi uzmeđu Rusije i Ukrajine (između ostalog i zbog približavanju Ukrajine Uniji), delegacija EP-a posjetila je Kijev. U Parlamentu se debatiralo i glasalo o ruskoj invaziji Krima, a ovo visoko EU tijelo pozvalo je Rusiju da povuče vojsku s teritorija Ukrajine. Ukrajina je u proljeće 2014. bila vrlo aktualna tema, a prema svemu sudeći, to će i ostati u idućoj godini.

Uporedo s “ukrajinskim” temama, u ožujku je EP donio nekoliko bitnih odluka za svakodnevni život Europljana. Zastupnici su se, naime, bavili problemima telekomunikacija. Tako je postrožena sigurnost za prijenos podataka u zemlje izvan EU, a u isto vrijeme je tvrtkama omogućeno da lakše prenose podatke unutar donekle sigurnijih granica EU. U paketu mjera odlučeno je da se ukine naplata roaminga do kraja 2015. godine, ali i da se postroži kažnjavanje telekomunikacijskih tvrtki koje ometaju ili blokiraju prijenos podataka konkurentskim tvrtkama.

Izabrani parlamentarci

U svibnju je Europski parlament dobio novi sastav. Od 22. do 25. svibnja 400 milijuna glasača iz 28 zemalja izabralo je 750 zastupnika u zakonodavno europsko tijelo. Isti je mjesec parlament bio i domaćin sučeljavanja kandidata za čelno mjesto Europske komisije. Pet kandidata: Jean-Claude Juncker iz Europske pučke stranke, Martin Schulz u ime socijalista, Guy Verhofstadt kao kandidat liberalnih demokrata, Ska Keller iz Zelenih i Alexis Tsipras iz Europske ljevice sudjelovali su u debati.

Jean-Claude Juncker na kraju je izabran za predsjednika Europske komisije, a postupak sastavljanja EK potrajao je do sredine listopada. U novoj europskoj “vladi” Neven Mimica postao je jedan od 27 povjerenika zadužen za međunarodnu suradnju i razvoj. Proces saslušanja povjerenika bio je dug i isrpan, a obilježen je manjim skandalom oko izbora potpredsjednice Komisije Alenke Bratušek, koja nije dobila povjerenje EP-a.

U lipnju je konstituiran novi, osmi saziv Europskog parlamenta, a u srpnju je izabran i novi/stari predsjednik parlamenta - Martin Schulz.

Dana 1. srpnja Italija je preuzela predsjedanje Vijećem Europe od Grčke.

Ukrajinska kriza nastavila je biti u fokusu rada pa je u kolovozu parlament posjetio i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Kako bi poduprli ukrajinsko približavanje EU, Parlament je u rujnu raspravljao i glasao o sporazumu s Ukrajinom, kako bi se potvrdile političke veze i utvrdile zone slobodne trgovine.

Dva događaja koja su zasigurno obilježila ovogodišnji rad EP-a dogodila su se u studenome. Prvi je obraćanje pape Franje zastupnicima EP-a, a drugi je prezentacija predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera o ekonomskom planu - svojevrsnom europskom “new dealu”, teškom 300 milijardi eura, koji bi trebao izvući europsku ekonomiju iz krize.

Papa u svom govoru nije zaobišao ni kritiku koju mnogi nisu željeli čuti: "Promicati dostojanstvo osobe znači priznati da on ili ona ima neotuđiva prava koja im nitko proizvoljno ne može oduzeti, ponajmanje iz ekonomskog interesa", rekao je Papa, jasno aludirajući na probleme koje je donio liberalni kapitalizam.

“New deal”

Juncker je pred europskim parlamentarcima objasnio svoj plan za “oživljavanje” europske ekonomije. Kako su ga već nazvali, europski “new deal” vrijedan je više od 300 milijardi eura i trebao bi donijeti spas posrnulom gospodarstvu, kako EU tako i Hrvatske, koja se iz tog problema očito najteže izvlači.

Jedan o zadnjih poslova koji je obavljen ove godine u EP-u jest pripremanje Latvije za preuzimanje predsjedanja Vijećem Europe od 1. siječnja. U drugoj polovini 2015. predsjedanje će preuzeti Luksemburg.

Vuk TEŠIJA
FOND ZA STRATEŠKE INVESTICIJE

Čelnici Europske unije dali su političku potporu investicijskom planu Europske komisije i zatražili od nje da u siječnju pripremi prijedlog o uspostavi Europskog fonda za strateške investicije (EFSI), unutar Europske investicijske banke, kako bi nove investicije mogle biti pokrenute sredinom sljedeće godine. Cilj je mobilizirati 315 milijardi eura novih investicija u razdoblju od 2015. do 2017. Cilj Fonda EFSI-ja je da privuče 15 puta više privatnog kapitala za financiranje projekata u energetskoj i transportnoj infrastrukturi kao i obrazovanju i istraživanju. Hrvatska je predložila 77 projekata vrijednih gotovo 22 milijarde eura. Među njima su LNG terminal na Krku, termoelektrana Plomin C, projekt Zagreb na Savi, višenamjenski kanal Dunav-Sava, spojna cesta do juga Dalmacije te autocesta Križišće - Žuta Lokva.

Iz Hrvatske najaktivniji Jakovčić

Hrvatski zastupnici u EU parlamentu, prema web stranici www.mepranking.eu nisu bili loši na početku ovog mandata. Od 750 zastupnika naših se petero, prema mjerljivim aktivnostima, našlo među prvih sto. Najaktivniji je bio Ivan Jakovčić (rangiran kao 11.), Dubravka Šuica (23.), Andrej Plenković (38.), Davor Ivo Stier (65.) i Davor Škrlec (86.). Svih 11 zastupnika iz Hrvatske nalaze se u gornjoj polovini na rang-listi koja je napravljena prema aktivnosti u radu parlamenta. Od svih 750 zastupnikka iz EU-a najaktivniji je bio talijanski socijalist Nicola Caputo.

Možda ste propustili...

OLUJA 2020: ZRINKO ŠUMANOVAC PRIPADNIK SJP-A ORLOVI

Oluja je bila vrhunac svega što sam prošao svih tih ratnih godina

VEĆI BROJ OBOLJELIH NA ISTOKU ZEMLJE

Rad bolnica u Vukovaru i Vinkovcima nije ugrožen

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Jedna posoba umrla, dvoje novooboljelih

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Petero novooboljelih od koronavirusa

2

OLUJA 2020: JASMIN HADŽIĆ NA ISTOM MJESTU 25 GODINA POSLIJE

Kada smo razvili trobojnicu, imao sam osjećaj da vidim cijelu Hrvatsku

3

OLUJA 2020: ZDENKO MAZUR ZAPOVJEDNIK TOPNIČKE BITNICE

Sve su akcije bile jednako važne
jer su sve bile priprema za Oluju