Osječanka dr. Diana Kljenak ostvarila je svoj san. I to u Kanadi. Ova ugledna liječnica, psihijatrica po struci, ostvarila je zavidnu karijeru u toj dalekoj zemlji.

Radi u bolnici University Health Network u Torontu, koja djeluje u sklopu Sveučilišta u Torontu. Predavač je na tom Sveučilištu i voditelj Katedre za kognitivnu i bihevioralnu terapiju. Ugledna je, cijenjena, smatraju je vrsnim stručnjakom, što dokazuje izbor za predsjednicu Udruge psihijatara kanadske provincije Ontario od iduće godine, kao i brojne nagrade koje je dobila za svoj rad. Nedavno je bila gost predavač na V. znanstveno-stručnom skupu na Filozofskom fakultetu u Osijeku, posvećenom pitanjima nasilja. Bile je to prilika za razgovor.

Kako ste odlučili otići živjeti i raditi u Kanadi?

- Diplomirala sam medicinu u Osijeku, a u Kanadu sam otišla 1988. godine sa suprugom, arhitektom, koji je tamo bio pozvan iz poslovnih razloga.

Jeste li na početku imali problema?

- Problem je u tome što je za ljude koji su završili medicinu izvan Kanade, osim Velike Britanije i Australije, veoma težak put da dobiju specijalizaciju i počnu raditi kao liječnici. Iako naša diploma tamo vrijedi i odmah se nostrificira, ona gotovo ništa ne znači bez kanadskog iskustva, koje je teško dobiti. Prvo treba položiti ispit koji obuhvaća sve što smo učili na medicini, a to nije jednostavno.

Kao psihijatar, kako gledate na psihičko stanje nacije? Očigledno je da ova dugotrajna kriza u Hrvatskoj utječe na psihu ljudi, mnogo je depresivnih, ukratko, ljudi se ne osjećaju dobro.

- To je logično, jer kada je čovjek pod stresom, to se očituje na njegovo zdravlje. Ako je netko sklon depresiji, a živi u gotovo idealnim uvjetima, onda se ta depresija možda neće ni izraziti. Ali, ako netko ima sklonosti k depresiji, anksioznosti ili nekim drugim psihičkim poremećajima, a pod stresom je, onda je puno veća mogućnost da će se ta bolest dogoditi. Ili, ako je netko izliječen, povećani stres može dovesti do toga da se bolest ponovno pojavi.

Koliko psihijatar može pomoći čovjeku u takvoj situaciji?

- Psihijatar može pomoći čovjeku da izliječi svoju depresiju, lijekovima i terapijom. Međutim, pomoć stiže do određene granice. Psihijatar može pomoći čovjeku koji je u depresiji, ali mu ne može dati posao, riješiti njegov financijski problem, omogućiti mu stvari koje mu društvo treba riješiti.

Kod nas još uvijek vlada velika stigma vezana uz odlazak psihijatru.

- U Kanadi se mnogo radi na tome da se ona smanji i u zadnjih pet do deset godina u tome se uspijeva. Bilo bi dobro da je tako i u Hrvatskoj, jer je šteta da ljudi kojima treba pomoć neće otići po nju zbog stida. A statistika pokazuje da svaka osoba zna jednu osobu koja je psihički bolesna, ili u obitelji, ili među najbližim prijateljima. Prema tome, psihička bolest svakog pogađa, ona se može samo pogoršati ako se ne liječi.