Prema novim podacima Hrvatske narodne banke, ukupan bruto inozemni dug krajem kolovoza 2014. godine iznosio je 45,8 milijardi eura.

Iako iznos duga pada treći mjesec zaredom, u odnosu na kolovoz 2013. godine on je veći za 0,2 %, odnosno čak 100 milijuna eura. Sektor trgovačkih društava zadržao je svoj udio od 40 posto u ukupnom bruto inozemnom dugu. S iznosom od 18,3 milijarde kuna krajem kolovoza, zabilježio je mjesečni pad od 0,4% dok je na godišnjoj razini veći za pola posto. U usporedbi s krajem prošle godine, bruto inozemni dug sektora trgovačkih društava veći je za 384 milijuna eura ili za čak 2,1 posto. “Dug sektora opće države u strukturi ukupnog bruto inozemnog duga tijekom niza recesijskih godina u Hrvatskoj bilježio je kontinuirani porast te je krajem kolovoza dosegnuo 28 % udjela (što je primjerice za 12 posto više nego krajem kolovoza 2009.). Prema novoj metodologiji ESA 2010, dug HAC-a i ARZ-a je reklasificiran iz podsektora trgovačkih društava u sektor opće države te je krajem kolovoza iznosio 12,9 milijardi eura (0,3 % više nego u srpnju). Na godišnjoj razini zabilježio je snažan rast za više od milijarde eura ili 9,5%. Također, u usporedbi s krajem prošle godine, bruto inozemni dug države povećao se za 1,1 %. Krajem kolovoza, s udjelom od 18 % dug drugih monetarnih financijskih institucija iznosio je 8,3 milijarde kuna. Navedeni iznos je 0,4 % manji nego u srpnju, a posljedica je razduživanja ovog sektora. Na godišnjoj razini zabilježio je dvoznamenkasti pad od gotovo 13 %, dok je u usporedbi s krajem prošle godine manji za 9,1 %”, ističu RBA analitičari. Inozemni dug do kraja godine mogao bi se zadržati na razinama od oko 107 % BDP-a. (E.S.)