Za Bosnu se žestoko otimaju EU i Rusi...
Objavljeno 20. prosinca, 2014.
Na kraju godine obično se rezimira tko je što napravio u proteklih 12 mjeseci, tko je ostvario planove, a tko podbacio. Neslavni rekorder koji je u rubrici ostvarenja na međunarodnom planu ostao na nuli je bez sumnje Bosna i Hercegovina.
Naši južni susjedi nisu ispunili doslovce ni jedan uvjet koji je pred njih postavila Europska komisija, tako da su miljama daleko od bilo kakvih razgovora o pridruživanju EU-u. Ili nije baš tako?
Svaki put na kraju godine na dnevnom redu u Bruxellesu nađe se Zapadni Balkan i politika proširenja. Na tim sastancima, šefovi diplomacija, ministri europskih poslova i lideri 28 zemalja članica EU-a ocjenjuju napredak zemalja u procesu eurointegracija. Pri tome šalju jasne poruke službenoj Podgorici, Sarajevu, Tirani, Beogradu, Skopju, Ankari i Prištini. Većina tih poruka praktički su copy paste iz prošlogodišnjih izvještaja o balkanskim zemljama, no ipak ove godine najznačajniji europski iskorak napravljen je upravo prema zemlji koja je najmanje napravila na svom europskom putu - BiH. U svom dokumentu Europska komisija ocijenila je kako je stagnacija Bosne i Hercegovine, kako na planu unutarnjih reformi, tako i u procesu eurointegracija “neprihvatljivo stanje”. Stoga je EU izašao s novom europskom strategijom za izlazak BiH iz političke, ali i ekonomske slijepe ulice. Od BiH političkih vođa Europa traži da se obvežu na reforme koje će “uspostaviti funkcionalnost i efikasnost na svim razinama vlasti u zemlji i omogućiti BiH da se pripremi za buduće članstvo u EU-u.”
HAHN VJERUJE NOVOJ VLASTI
Tračak optimizma naši južni susjedi vide u nedavnoj izjavi Johannesa Hahna, povjerenika Europske komisije za regionalnu politiku, koji je boravio u Sarajevu početkom mjeseca.
- U BiH se poslije održanih izbora stvorila nova situacija, a BiH političari prepoznali su da je vrijeme za posao. Ovom strategijom mi zapravo ne napuštamo ni jedan od dosadašnjih uvjeta, već pravimo novi redoslijed koraka. Ojačat ćemo i vezu između financijske pomoći i konkretnih reformi u zemlji. Novac koji BiH dobiva je značajan i to daje za pravo međunarodnoj zajednici da traži nešto zauzvrat - ocijenio je Hahn.
Većina zemalja članica EU-a ocjenila je kao dobar potez promjenu politike prema BiH, ali naglašavaju da su ciljevi i kriteriji ostali isti. “Ono što su nekada bili preduvjeti za početak procesa nastavaka europskog puta BiH sada postaju dio tog procesa“, objašnjava šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić. Što zapravo Bruxelles traže od Sarajeva? Zemlje članice EU-a očekuju od vlasti u BiH, počevši od Predsjedništva, preko stranačkih lidera, Parlamenta i Savjeta ministara da koncept nužnih koraka i reformi na europskom putu postave kao dio programa nove vlade. Stoga Bruxelles očekuje od svih ključnih političkih igrača u BiH da do početka veljače 2015. godine stave potpis na dokument kojim se obvezuju na ispunjavanje reformi. Zauzvrat će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupiti na snagu.
Promjena redoslijeda ispunjavanja uvjeta ne znači snižavanje kriterija, već pokretanje BiH s mrtve točke koja je bila blokirana visokim preduvjetima. Novi plan je i ambiciozan i realan, a cilj je da se tijekom manadata nove vlade u BiH zemlja kandidira za članstvo u EU-u i dobije pozitivan odgovor Europske komsije. U diplomatskim izvorima u Bruxellesu ocjenjuju da novi evropski pristup pruža BiH mogućnost da se, ako odreagira na pravi način, s “kolosijeka bez cilja” nađe na sigurnom putu, ne samo k članstvu u EU-u već i k stabilizaciji unutrašnjih prilika, kako političkih koji se odnose na efikasnost institucija i odlučivanja, ali i prvenstveno na putu k boljem socijalno-ekonomskom položaju građana BiH.
A konkretni podatci o zemlji su nemilosrdni i oni govore o najvećoj stopi nezaposlenosti među mladima u Europi, od čak 59 posto. Osim toga, Bosna i Hercegovina je s 28 posto druga u Europi po broju ukupno nezaposlenih, a ima i najnižu razinu kvalitete poslovnog okruženja. No u nečemu ipak prednjači – u stupnju razvijenosti korupcije, što joj je dakako još jedan negativan bod. U Bruxellesu se trenutno definiraju najveći problemi BiH od nepostojanja političkog konsenzusa, preko komplicirane institucionalne strukture, teške društveno-ekonomske situacije i problematične vladavine prava. Pitanje ustavnih reformi koje je bilo uvjet svih uvjeta u cilju napretka BiH pokazalo se previše komplicirano i kontroverzno, bar u ovom trenutku.
FEDERACIJA NA VELIKOJ KUŠNJI
Europska komisija prioritet sada stavlja na područja koja će građanima BiH donijeti neophodno poboljšanje svakodnevne egzistencije, kao što je ekonomsko upravljanje ili reforma pravosuđa. U borbi na putu ulaska BiH u EU europarlamentarci podršku traže u novoj strategiji, novim ljudima na najvišim pozicijama u Bruxellesu, ali i u novoj vlasti u BiH. Tako je Johannes Hahn, povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku, izašao s novim pristupom situaciji u BiH.
- Mnogi su već bili svjedoci različitih neuspješnih pokušaja u BiH i osjećaju se obeshrabrenima i u nemogućoj situaciji. Međutim, u političkom i profesionalnom životu čovjek mora imati minimum naivnosti kako bi pokrenuo stvari. Ono što nam je potrebno jest ono malo naivnosti da kada se odškrinu vrata mi kroz njih prođemo, i to je ono što ću ja pokušati - najavio je Hahn.
Nije tajna da je BiH u posljednja dva desetljeća bila “zatrpana” dobrim namjerama i novim inicijativama. Najveći dio njih je propao, a neke su čak i pogoršale situaciju zbog frustracije kako građana BiH, tako i EU uslijed još jednog neuspjeha. Zato europski analitičari upozoravaju Bruxelles da ovaj put ipak ne bude naivan i izbjegne istu zamku. “Ako i ova inicijativa ne urodi plodom, rizik je veliki da ćemo se naći u još lošijoj poziciji od one koja je bila. Opasnost je da će zemlje članice EU-a tada dići ruke i reći: Mi zaista odustajemo! Od fundamentalnog značaja jest da političke lidere u BiH, koji su najčešće imali druge prioritete, a ne eurointegracije, stavimo u poziciju da ne budu samo na riječima posvećeni EU-u”, upozorava direktor Centra za južnoeuropske studije iz Graza, Florian Bieber.
Sudeći prema velikom angažmanu Bruxellesa oko BiH, postavlja se pitanje zbog čega je EU toliko stalo da ovu osiromašenu i razjedinjenu zemlju uzmu pod svoje okrilje. Odgovor je vrlo jednostavan. Rusija u posljednje vrijeme sve otvorenije nudi Sarajevu (ili možda bolje reći Banjoj Luci) da se okrene Moskvi kao budućem partneru, što nikako ne bi odgovaralo Bruxellesu. Republici Srpskoj neodoljiv je zov Putina, tako da je Federacija BiH na velikoj kušnji. Stoga EU grozničavo traži rješenje, odnosno opravdanje kako bi što prije “oteo” BiH iz naručja Moskve.
Piše: Ivica KORMAN