Čast da probije led kao prva autorica koja je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku predstavila svoje književno djelo pripala je prof. dr. sc. Jasni Horvat, inače djelatnici ove znanstvene ustanove, i njezinu petom romanu za odrasle - “Alikvotu”.

Udahnula je nov život i odjenula uistinu čarobno ruho svečanoj Auli magni u kojoj je te večeri (17. prosinca) bilo dvjestotinjak radoznalih lica svih dobnih skupina, koji su željeli doznati nešto više o novom romanu ove teoretičarke kulture i vrlo plodne književnice iza koje je pet romana za odrasle, nekoliko knjiga za djecu, ali i nekoliko za studente - iz statistike - ponosno je u pozdravnoj riječi rekao dekan Vladimir Cini, naglasivši da je to velika stvar za Ekonomski fakultetu, kojemu prof. Horvat “podiže ugled i prepoznatljivost”.

Tomu treba dodati da Jasna Horvat nije tipična autorica kada su u pitanju promocije jer ih održi tek nekoliko, od kojih jednom, nerijetko i premijerno, uvijek počasti svoj rodni Osijek, grad koji je za nju, kako je rekla recenzentica, izv. prof. dr. sc. Milica Lukić - izrastao u simbol, mitsko mjesto.

Važnu ulogu u opusu Jasne Horvat svakako ima i glagoljica, fenomen koji promatra kao baštinski element, no promoviranjem ovog drevnog pisma počela je jedan “dalekosežni i dalekovidni projekt” koji iz zaborava izvlači neke baštinske priče, preispituje ih, ponovno promovira, prekodira strogoznanstveni kod u umjetnički, istaknula je prof. Lukić. I u ovom se romanu (u čijem je naslovu matematički termin dijeljenja bez ostatka!) Jasna vraća glagoljici, ali iz perspektive broja i simbolike koju krije. Podijeljen u deset poglavlja, roman čitatelju nudi slobodu izbora jednog od četiri različita epiloga, što je potvrda autoričine demokratičnosti. Deset je božanski broj (božanski tetrakis, prema pitagorejskoj filozofskoj školi), a četiri ljudski kod.

“Alikvot” je svojevrsni nastavak romana “Jaša Dalmatin” Ivane Brlić-Mažuranić. Tu je podudarnost Jasna Horvat osvijestila tek kada je “Alikvot” bio napisan i odložen.

- Tematski, obje smo se bavile likom Jaše Dalmatina, odnosno Melek Jaše, našega zemljaka koji je u Indiji prije šest stoljeća sagradio luku prema uzoru na Dubrovnik. Obje smo se koristile studijom Ivanina oca, Vladimira Mažuranića - kaže autorica.

Jasna Horvat jedina je hrvatska oulipovka, znanstvenica koja postavlja točno određene parametre po kojima možete nešto spoznati, rekla je prof. Lukić, dodavši da čitanje romana ove autorice (prije dvije godine za roman “Az” dobila Nagradu HAZU) podrazumijeva strpljivog čitatelja s olovkom i blokom u ruci.

Nakon što postavi hipotezu, Jasna Horvat počinje igru, no igra je ozbiljna stvar, kaže prof. Lukić, a odrasli moraju poznavati pravila igre.

- Pravila, ograničenja igri daju više slobode jer ih treba ustrajno slijediti u svim elementima stvaranja, što potiče na domišljatost, kreativnost, promišljanje jezika, kombinatoriku, permutacije, spajanje jezika i književnosti... - pojasnila je Jasna Horvat, otkrivši kako je ovaj roman (za koji prof. Lukić kaže da ima arhitekturu, a ne strukturu) tri puta ispisala od početka do kraja, za što joj je trebalo deset godina i koji smatra svojom doktorskom disertacijom u književnosti i kojim se možemo baviti duže vrijeme.

Na kraj je promocije stigao i Neven Antičević (Algoritam), što je i za autoricu bilo iznenađenje, rekavši da se “ovakvi tekstovi ne mogu objaviti ako u njih nije ugrađeno minimalno deset godina rada” te da godišnje “na cijelom svijetu budu publicirana dva-tri teksta takve vrsnoće ili zahtjevnosti”. Suorganizator promocije je i Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji - Andizet, a promociju je moderirala Maja Ivanović. U glazbenom su dijelu nastupili članovi projekta Sinkopa.