Do listopada ove godine u 36 europskih zemalja evidentirano je više od 26.000 osoba oboljelih od ospica (morbila), a sada su se prvi oboljeli liječnicima javili i u Hrvatskoj.

Riječ je o troje mlađih ljudi iz iste obitelji iz Zagreba koji nisu bili cijepljenjeni, a prvi oboljeli vjerojatno se zarazio u inozemstvu. Iz HZZO-a stoga pozivaju liječnike da uzmu u obzir i mogućnost ospica kada imaju pred sobom pacijenta s temperaturom i osipom, s obzirom na to da većina liječnika već godinama nije vidjela tu bolest. Necijepljene osobe koje su bile u dodiru s oboljelima mogu se zaštititi ako se cijepe u roku od 72 sata nakon izlaganja infekciji.

Dr. Karlo Kožul, voditelj epidemiološke službe osječkog Zavoda za javno zdravstvo kaže da na ovom području pojava ospica nije zabilježena više godina.

- Slučaj iz Zagreba treba staviti i u kontekst mjesta gdje se pojavio. To je bilo u romskom naselju, a činjenica je da dio te populacije odbija cijepljenje svoje djece. Inače, procijepljenost bi trebala biti minimalno 95 posto, ako ne i više da bi se stekao kolektivni imunitet. Ovo treba biti pouka svakome od nas da cijepljenje nipošto ne treba izbjegavati. Ono je najbolja preventivna metoda i nikada u povijesti nije postojala nijedna druga bolja koja bi prevenirala epidemiju neke bolesti - zaključio je dr. Kožul.

S druge strane, dr. Lidija Gajski, spec. interne medicine iz Zagreba i protivnica cijepljenja, ne slaže se s takvim mišljenjem te kaže kako činjenica da je necijepljena osoba oboljela od ospica ne znači ujedno i da se to dogodilo zbog necijepljenja, niti da su cijepljeni zaštićeni od bolesti.

- Epidemije ospica izbijaju i šire se i među cijepljenom djecom. Dokazi za učinkovitost cjepiva protiv ospica vrlo su "tanki", kako na razini zaštite pojedinca, tako na razini zaštite stanovništva, a nuspojave su slabo istražene. Sve se vrijeme zalažem za to da medicinski stručnjaci objektivno i sveobuhvatno istraže svako pojedino cjepivo i da se na temelju toga, ali i drugih relevantnih elemenata, odluči koja su cjepiva korisna, a koja su nepotrebna. Bez toga, i dalje ćemo samo spekulirati i zbunjivati javnost, a to je nedopustivo – ljudi imaju pravo na objektivnu i nepristranu informaciju - smatra dr. Gajski.

Također, dodaje, građani imaju pravo znati sve o efikasnosti i nuspojavama cijepljenja, kao i o ozbiljnosti i komplikacijama bolesti protiv koje se cijepi i alternativnim načinima zaštite od zaraznih bolesti. “I imaju pravo na to da ih se ne plaši onime što je još donedavno smatrano blagom dječjom bolešću i najčešće prebolijevano bez ikakvih komplikacija”, zaključuje dr. Gajski.

S obzirom na visoku procijepljenost (oko 95 posto), malo je vjerojatno da će ospice u Hrvatskoj prerasti u epidemiju. U našem susjedstvu ospice su se pojavile u Sloveniji (dvadesetak slučajeva) i Bosni i Hercegovini, gdje je broj registriranih oboljelih od morbila dosegnuo gotovo tri tisuće od početka ove godine. Među oboljelima najviše je djece rođene između 1992. i 1996. godine, koja uopće nisu cijepljena ili su nepotpuno cijepljena.