Objavljeno 18. prosinca, 2014.
Potrebno je racionalizirati broj zaposlenih u tijelima lokalne i državne uprave
Vezani članci
PORTAL MOJPOSAO O UVOĐENJU NOVE SOCIJALNE MJERE
Izgledi za snažan oporavak i povratak na predrecesijske stope rasta su slabi, osim ako Hrvatska ne počne energično rješavati strukturne slabosti svojega gospodarstva, stoji u novom izvješću Svjetske banke nazvanom Pregled javnih financija: Restrukturiranje za stabilnost i rast.
A preporuke Svjetske banke Hrvatskoj su sljedeće: s ciljem poboljšanja korištenja sredstava iz fondova EU potrebno je poboljšati institucionalni kapacitet agencija koje apsorbiraju fondove EU, posebno na razini lokalne i regionalne samouprave te poboljšati pripremu projekta.
- Postoje mogućnosti za ostvarivanje dodatnih prihoda moderniziranjem sustava oporezivanja imovine, širenjem porezne osnovice ukidanjem nekih poreznih izuzeća, uz istovremeno smanjenje visokih razina socijalnih doprinosa, primjerice zdravstvenih doprinosa, radi jačanja rasta i zapošljavanja. Masa plaća u javnom sektoru čini gotovo 12 posto BDP-a te je potrebno racionalizirati broj zaposlenih u tijelima lokalne/regionalne i državne uprave. Treba reformirati i zdravstveni sustav, koji troši devet posto BDP-a. Mirovinski sustav treba se pobrinuti za posljedice brzog starenja društva i niskog sudjelovanja na tržištu rada, a relativno izdašan sustav socijalne zaštite mora biti bolje usmjeren i temeljen na potrebama, a ne na kategorijama, pružajući poticaj osobama da aktivno traže posao umjesto da se oslanjaju na socijalne naknade. Subvencije u Hrvatskoj čine dva posto BDP-a, što je dvostruko više od iznosa subvencija u svim ostalim državama članicama EU. Međutim, nema puno dokaza da su pridonijele poboljšanju učinkovitosti svojih korisnika, posebno željeznica i poljoprivrede, ističe se u izvješću.
Analiza pokazuje da postoji znatan prostor za racionalizaciju, uz moguće uštede od oko jedan posto BDP-a ako se neučinkovite subvencije smanje ili ukinu. Time bi se omogućilo i pružanje državnih potpora sektorima koji stvaraju rast, kao što su istraživanje i razvoj.
- Svjetska financijska kriza, uz zakasnjelu provedbu strukturnih reformi, razotkrila je slabosti hrvatskoga gospodarstva, što je dovelo do produžavanja recesije. Postupak dubinske analize potrošnje koji je Vlada pokrenula u listopadu pomoći će utvrditi način prilagodbe zahvaljujući kojem će javne financije dobiti održivo uporište u okviru Postupka prekomjernog deficita - istaknula je Mamta Murthi, regionalna direktorica Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje.
Eduard SOUDIL
moramo smanjiti rashode
Prema Sanji Madžarević Šujster, glavnoj autorici izvješća i višoj ekonomistici Svjetske banke za Hrvatsku, analiza održivosti duga upućuje na to da će u srednjoročnom razdoblju biti potrebno provesti fiskalnu prilagodbu od četiri posto BDP-a. Ta će se prilagodba morati pretežno fokusirati na smanjenje rashoda. Osim toga, prilagodbom bi se stvorio fiskalni prostor od 1,8 posto BDP-a godišnje, potreban za učinkovito i produktivno korištenje sredstava iz fondova EU.
2%
BDP-a iznose trenutno subvencije, dvostruko više nego u drugim članicama EU-a
1,5%
BDP-a moguće je povećati prihode moderniziranjem sustava oporezivanja imovine
12%
BDP-a čini masa plaća u javnom sektoru
RECESIJU
SU PRODUŽILE BROJNE SLABOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA