ĐAKOVO – Iako je već poznato, zvuči gotovo nevjerojatno da krševita i zemljom škrta Dalmacija ima više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) od hrvatske žitnice i hraniteljice, plodnom crnicom bogate regije u RH - Slavonije. U dalmatinskim županijama osnovano ih je čak 30.000, a u Slavoniji 28.000! Dok je Slavonija najpoljoprivrednija, Dalmacija je naša najturističkija regija pa se upravo u njenom turizmu mogu tražiti “uzroci” što su njene županije brojem OPG-ova “potukle” Slavoniju. Jer, očito, tamošnji nositelji OPG-ova njihovim otvaranjem žele zaokružiti svoju turističko-smještajno-ugostiteljsku ponudu proizvodnjom vlastite, ekološke hrane kojoj su gosti, turisti, sigurni potrošači. A današnji gost, turist itekako cijeni domaću, ekološki proizvedenu hranu čiji je put od vrta do stola. To je adut više da se privuče gost baš u svoj apartman. Zaokruživanjem te priče, opravdanost osnutka OPG-a tu je potpuna – rezon je dalmatinskih “opegeovaca”. No tako veliki broj OPG-ova u dalamatinskim županijama, osim dobre volje njihovih nositelja, svjedoči i o velikom problemu - tamošnjoj rascjepkanosti parcela koju diktira konfiguracija terena, a OPG se može osnovati i na temelju posjedovanja omanjeg povrtanjaka pokraj kuće. Stoga manjak hektara, većih “tabli”, upozorava struka, prisiljava na otvaranje više OPG-ova, što, u konačnici, ne daje pravu sliku o snazi tamošnje poljoprivrede, obiteljskih gospodarstava. No vlasnicima smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta to i nije (primarni) cilj, zar ne?

Zanimljivo tumačenje slavonsko-dalmatinske razlike u broju obiteljskih gospodarstava ima predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, koji kaže da je stvar velikim dijelom (i) u – različitim mentalitetima.

– U Dalmaciji će, očito, jer razmišljaju u svrhu turizma, ali i u širem kontekstu, u smjeru dugoročne budućnosti, ljudi iskoristiti sve prigode, pa tako i u pogledu otvaranja OPG-a, upisa u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, tumačeći sve to kao prigode koje treba iskoristiti te da sve to danas-sutra može dobro doći. Tamošnji su ljudi očito otvoreniji za razne inicijative, gledaju korak naprijed, jer tako, rad na svojoj zemlji, u vrtu, povezuju s turizmom, kroz plasman, trženje svojih proizvoda. U Slavoniji se na to gleda nekako usko, (samo) vezano uz zemlju, poljoprivredu, ne šire. U Dalmaciji su otvarali OPG-ove i oni s 20 četvornih metara vrta, a u nas, u Slavoniji, netko ga neće otvoriti ni s 12 katastarskih jutara (k.j.) zemlje koje nema ni u ARCOD-u jer, uz naslijeđeni mentalitet iz nekih prošlih vremena, strahuje da će mu netko tu zemlju oduzeti, nametnuti poreze i druga davanja - uspoređuje Brlošić.

On pozdravlja praksu dalmatinskih županija da OPG-ove otvaraju i za najmanju površinu zemlje. Navodi podatak da je u najvećoj slavonskoj, Osječko-baranjskoj županiji, ali i Splitsko-dalmatinskoj, podjednak broj OPG-ova – njih nešto više do 16.000.

U Upisniku poljoprivrednih gospodarstava ukupno je 196.000 OPG-ova, a poticaje prima polovina – njih 97.000. Polovina od tog broja poticaja, pak, odlazi u istočnu regiju, što ipak govori o snazi OPG-ova u tom dijelu Hrvatske u odnosu na njen jug.