Regija
KARANAČKI VAŠAR I 6. ČVARAK FEST

Najbolje čvarke istopio je Igor
Sutlović iz zagrebačkog Kvatrića
Objavljeno 15. prosinca, 2014.
Na natjecanju je sudjelovalo petnaest “čvarak-majstora”

KARANAC - Pravo proljetno vrijeme privuklo je na tradicionalni Zimski karanački vašar i 6. Čvarak fest u organizaciji Baranjske kuće približno 1000 ljudi, više od 30 izlagača i 15 ''čvarak-majstora''. Od jutra na mjesnu su poljanu stizali izlagači iz raznih dijelova Baranje i Slavonije. Bilo je u Karancu kobasica, kulena, zimnice, meda, kolača, božićnih ukrasa, kuhanog i ''sirovog'' vina, rakije i drugih ''špajz artikala'', među kojima i paštete od čvaraka sa suhom rajčicom, čilijem, feferonima ili kiselim krastavcima, proizvedeni u OPG-u Bošnjak iz Branjinog Vrha. Čvarci su se prodavali u prosjeku za 60 kuna po kilogramu, kobasice od 40 do 60 kuna za istu količinu, svinjska mast od 12 do 15 kuna za kilogram. Selom se neodoljivo širio miris u kotlovini pripremljenih kobasica, graha, kotlinskih langošica i ostalih delicija, pravih baranjskih. Dok su brojni posjetitelji iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva tražili nešto za sebe, 15 ''čvarak-majstora'' krenulo je u avanturu zvanu natjecanje u spravljanju čvaraka.

- Na svakom klanju topljenje masti moj je posao i nikom ne dopuštam ni blizu kazanu - rekao nam je Dražen iz Belog Manastira, objašnjavajući kako je bit priče u neprekidnom miješanju, pravovremenom sipanju mlijeka, ali i “rezanju” masti, odnosno pritiskanju svježe pečenih čvaraka. Iako je pobijediti na jednom takvom renomiranom natjecanju pravi prestiž, rijetko da je tko od 15 natjecatelja žudio za prvim mjestom.

- U Karanac smo se došli odmoriti i uživati. Zanima me koji će čvarak biti proglašen najboljim, ali sigurno se neću razočarati ako to ne bude naš čvarak. Pobjednici su, zapravo, svi oni koji su ovdje došli topiti mast, nešto pojesti i popiti, ili naprosto pustiti mozak na pašu - kazao je Igor Sutlović, koji je, zajedno s obitelji zagrebački Kvatrić na nekoliko dana zamijenio Baranjom i Karancem, u koji će se, dodao je, uvijek rado vraćati. Kasnije se pokazalo da je upravo čvarak iz kazana obitelji Sutlović proglašen najboljim. Drugi je bio Zlatko Povoljnjak, a treća ekipa iz ''suljoških'' smještajnih kapaciteta Jurini dvori. Odlučila je tako komisija sastavljena od stručnjaka i ljubitelja čvaraka iz Slavonskog Broda, Zagreba i - Makarske. Kao na pravom vašaru, kakvih u Baranji više nema (osim onih iz Karanca), goste su zabavljali tamburaši zbog kojih se velikom broju ljudi kućama nije išlo. Stoga ne čude sugestije gostiju upućene organizatorima kako bi slične manifestacije trebali češće organizirati. Karanački zimski vašar organizirala je TZ Baranje, a 6. Čvarak fest - Baranjska kuća. Vašar, odnosno Čvarak fest, posjetio je i župan osječko-baranjski Vladimir Šišljagić.

Ivica GETTO
BOGATA PONUDA NA ŠTANDOVIMA

Svoje su proizvode na štandovima ponudili Braniteljska zadruga DGO, Udruga Bakin šporet, Udruga mladih Ne zaboravi me, OPG-ovi Bošnjak, Seleši, Zoran Zemić, Kraljik, Novačić, Kristina Ivić, Dješka, Šumiga, Josip Grčić i Kolarević, udruge Krila leptira, Kućica hrvatska i Tam tam, Farma eko suveniri, Pero Dobrovac i Vina Kalazić. Zatim LD Srndać Karanac, Cile trade, Stress, Astanov, Ilonka Horvat, Draženka Šteger, Blaženka Fekete, Margita Podravac, Jasminka Kuna, Maja Mendler, Vesna Ratko, Gospočić, Dragan Bokun, Art atelje, Branka Kundih, Kolarević, Josip Đurković, Stara Baranja, Robert Dokletal i Ilonka Lovaković.

Karančani brži od države

Vladimir Škrobo-Bajo, vlasnik Baranjske kuće, zadovoljan je brojem posjetitelja i ''čvarak-majstora''. ''Iz godine u godinu posjećuje nas sve više ljudi, a mnogi se vraćaju. Drago mi je zbog toga, jer je to dokaz da dobro radimo i da su nas ljudi prepoznali'', priča Bajo, naglašavajući kako sve češće razmišlja o organiziranju bar dva, ako ne i više ovakvih susreta. To su mu savjetovali brojni gosti, željni sličnih događanja. Sretan je i zbog povećane potražnje za smještajnim kapacitetima diljem Baranje. ''I to mi je jedan od ciljeva. Stoga vašare i Akademiju blata radim u vrijeme kada se u Baranji ništa ne događa'' kaže, naglašavajući kako se progam Hrvatska 365, koji bi trebao dovesti do produljena sezone, u Karancu počeo primjenjivati znato ranije nego što je uvršten u strategiju razvoja hrvatskog turizma.

Najčitanije iz rubrike