Podizanje razine financijske pismenosti moglo bi građane poštedjeti brojnih problema u svakodnevnom životu i pomoći im u boljem planiranju osobnih budžeta.

Upravo zbog toga Ministarstvo financija pripremilo je Prijedlog nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine, a javna rasprava o tom dokumentu okončana je 10. prosinca.

"Financijska pismenost i financijsko obrazovanje kojim se razvija financijska pismenost pojedinaca relativno su novi pojmovi, pod kojima se podrazumijeva sustavno i koordinirano povećanje znanja i svijesti pojedinaca o dostupnim financijskim proizvodima i uslugama, vođenju i planiranju osobnih ili obiteljskih financija, važnosti štednje te drugim sličnim financijskim pojmovima", ističe se u Prijedlogu strateškog okvira. Ministarstvo ističe kako projekte mjerenja financijske pismenosti i financijskog obrazovanja potiču i brojne međunarodne institucije, primjerice Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Svjetska banka i Europska unija.

Kako bi se primjereno zaštitili pojedinci i podigla razina njihove financijske pismenosti, potrebno je ustrojiti i provoditi sveobuhvatno financijsko obrazovanje od predškolske do starije dobi. Takvo obrazovanje mora poticati odgovoran odnos pojedinaca prema financijskim proizvodima i uslugama, s naglaskom na štednji, i primjereno upravljanje osobnim ili obiteljskim financijama.

U Hrvatskoj do sada nije bilo sustavnijeg pristupa financijskom obrazovanju građana te su taj posao uglavnom provodile nevladine organizacije, na tematskim radionicama, okruglim stolovima i seminarima. Zbog toga je Ministarstvo financija, u suradnji s nadležnim ministarstvima te predstavnicima znanstvenih i obrazovnih institucija, nadzornih tijela, potrošača i financijske industrije, pripremilo ovaj projekt.

Kako se objašnjava, financijska sposobnost pojedinaca obuhvaća mogućnost pokrivanja rashoda prihodima, praćenje osobnih ili obiteljskih financija, planiranje, informiranost o financijskim proizvodima i uslugama te praćenje financijskih trendova, poznavanje regulatornog okvira te pravilan odabir financijskih proizvoda i usluga.

Ministarstvo financija planira financijskim obrazovanjem obuhvatiti pojedince unutar redovitog obrazovnog sustava te kroz neformalne oblike obrazovanja. Primjerice, odlukom Ministarstva obrazovanja o uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje škole stvaraju se pretpostavke za sustavnije i kvalitetnije obrazovanje za financijsku pismenost mladih.

Neformalno obrazovanje bi se pak provodilo u suradnji s udrugama i strukovnim udruženjima, bankama i ostalim institucijama organizacijom tečajeva, radionica, seminara, izdavanjem brošura itd.

Također, formirala bi se i internetska stranica na kojoj bi svi zainteresirani mogli saznati različite informacije vezane uz ulaganja na tržištu kapitala, štednju, rješavanje stambene problematike, osiguranje, leasing, pitanje mirovine, poreze, kao i osnovne informacije o rizicima kojima mogu biti izloženi.