Ako je suditi prema istraživanju koje je provela ugledna međunarodna tvrtka za direktnu prodaju Amway, u porastu je pozitivan odnos Hrvata prema poduzetništvu.

Na tendenciju pozitivnog pomaka upućuje i izvješće Ministarstva poduzetništva i obrta, prema kojem je 2013. godina dovela do stabilizacije i rasta investicija kod mikro i srednjih poduzeća, dok su mala poduzeća i dalje u blagom padu. Najveći rast u 2013. u odnosu na prethodnu godinu imala su mikropoduzeća s 32,5 posto rasta. Investicije u dugotrajnu imovinu povećale su se ukupno s 15,8 milijardi kuna u 2012. godini na 18,1 milijardu kuna u 2013. Ukupno je izvoz malog i srednjeg poduzetništva veći za 17,8 posto u odnosu na 2008. te je iznosio 49,5 milijardi kuna u 2013.

U kontekstu stanja poduzetništva u RH, simptomatičnim se pokazuje i spomenuta cjelovita analiza Amwaya (na ustupljenom materijalu zahvaljujemo Dialog Komunikacijama iz Zagreba, nap.a.), s obiljem vrlo zanimljivih podataka iz kojih se mogu iščitati sadašnji trendovi i zaključiti kakve su mogućnosti razvoja u idućim godinama.

Prije nego Izvješće raščlanimo u osnovnim crtama, treba istaknuti kako Amwayevo istraživanje (Amway Global Entrepreneurship Report - AGER) potiče globalnu diskusiju o poduzetništvu i podiže svijest o značajnoj ulozi koju poduzetnici imaju u modernoj ekonomiji. Prvo, revolucionarno istraživanje provedeno je 2010., kao Amwayevo europsko izvješće o poduzetništvu koje se u 2013. proširilo na cijeli svijet te je obuhvatilo 24 zemlje. Ovogodišnji izvještaj pokriva 38 tržišta diljem svijeta, s razgovorima uživo i putem telefona koji su provedeni s 43.902 žene i muškarca u dobi od 14 do 99 godina.

AGER istraživanje trebalo je odgovoriti, pojednostavljeno napisano, na pitanje rodi li se netko kao poduzetnik, ili se tijekom života razvije u poduzetnika, kao i na pitanje što pojedince pokreće prema pokretanju vlastitog poslovanja? Zato je podrobnije istraživanje poduzetničke klime i edukacije provedeno na nekoliko razina, odnosno kroz SEDAM pitanja za anketirane pa su se onda rezultati obradili i predstavili javnosti. Ne nešto skraćenoj verziji donosimo rezultate istraživanja:

PROSJEČAN STAV, PROSJEČAN POTENCIJAL:

U prosjeku, 61 % ispitanika u Hrvatskoj ima pozitivan stav prema poduzetništvu, a 36 % negativan. Međunarodni prosjek pokazuje značajno veći postotak pozitivnog stava (75 %), baš kao i prosjek Europske unije (73 %).

Muški ispitanici (59 %) imaju nešto negativniji stav o poduzetništvu od žena (64 %). Hrvatski ispitanici sa završenim fakultetom pokazuju mnogo pozitivniji stav (77 %) prema samozapošljavanju, od ispitanika bez visoke stručne spreme (58 %).

Zaposleni ispitanici (68 %) imaju pozitivniji stav prema poduzetništvu od nezaposlenih ispitanika (51 %). Studenti, umirovljenici i domaćice drže se sredine (59 %).

Ispitanici iz zagrebačke regije imaju najpozitivniji stav prema poduzetništvu (73 %), slijede ih ispitanici iz Istre, Sjevernog Jadrana i Gorskog kotara (69 %), potom oni iz Dalmacije (64 %). Pozitivan je stav nešto niži za ispitanike u Sjevernoj Hrvatskoj (55 %), a još i više kod ispitanika iz Slavonije, Like, Korduna i Banovine (svaki 48 %).

Zaključak: Poduzetnički je potencijal u Hrvatskoj na zadovoljavajućoj razini - gotovo dva od pet hrvatskih ispitanika mogu zamisliti pokretanje vlastitog posla (36 %). Međutim, Hrvatska je svrstana među zemlje u kojima se najmanje ispitanika smatra samozaposlenima (4 %). Stoga je poduzetnički jaz na 32 %.

Svaki drugi hrvatski ispitanik mlađi od 35 godina može zamisliti pokretanje vlastitog posla (52 %). Iznenađujuće, ispitanici koji su u radnom odnosu (48 %) pokazuju značajno veći poduzetnički potencijal od nezaposlenih ispitanika (27 %) ili studenata, umirovljenika i domaćica (25 %). Ispitanici iz zagrebačke regije (42 %) i Dalmacije (41 %) pokazuju najvišu razinu poduzetničkog potencijala. Ispitanici iz Slavonije (26 %) pokazuju najmanje zanimanja za pokretanje vlastitog posla.

NIJE SVE U NOVCU:

Za ispitanike iz Hrvatske najprivlačniji aspekti pokretanja vlastitog poslovanja su “neovisnost od poslodavca, biti sam sebi šef” (58 %), zatim slijedi ostvarenje “prilike za dodatni izvor prihoda” (45 %) i “samoostvarenje, mogućnost realiziranja vlastitih ideja” (44 %). Osim toga, na odluku o pokretanju vlastitog poduzeća mogu utjecati i mogućnost “povratka na tržište rada, alternativa nezaposlenosti” (28 %), kao i “bolja usklađenost vremena za obitelj, razonodu i karijeru” (27 %).

Najprivlačniji je aspekt za pokretanje vlastitog poduzeća jednak kod muških i ženskih ispitanika: “neovisnost od poslodavca, mogućnost realiziranja vlastitih ideja” (muškarci: 61 %, žene: 55 %). Obrazovanje također ima značajan utjecaj na privlačnost aspekata poduzetništva.

Ispitanici iz većine regija slažu se s privlačnim aspektima za otvaranje vlastitog poduzeća. Jedino ispitanici iz Slavonije daju veću važnost “izgledima za sekundarni dohodak” (46 %).

VOĐENJE I UPRAVLJANJE KUPCIMA I ZAPOSLENICIMA:

Za hrvatske ispitanike aspekti poduzetničkog obrazovanja, najvažniji za pokretanje vlastitog poduzeća su “vještine rukovođenja i upravljanja te retoričke sposobnosti poput donošenja odluka, upravljanja kupcima, vodstva i motiviranja zaposlenika” (46 %) te “poduzetništvo u praksi, npr. poslovni planovi, poslovna natjecanja/poslovne simulacije” (42 %).

Ostali ključni aspekti su “učenje kroz analiziranje uspješnih poduzetničkih priča” (39 %), “osnovne poslovne vještine, npr. financijska kontrola, marketing i računalne aplikacije” (37 %), “inovativnost, npr. učenje kreativnog pristupa problemima i pristupa koji nudi rješenja” (33 %), “poduzetnički uzori: programi mentorstva i osobne interakcije s poduzetnicima” (29 %).

Ispitanici iz Like, Korduna i Banovine (52 %) ocjenjuju “poduzetništvo u praksi” važnijim, dok ispitanici iz Istre, Sjevernog Jadrana i Gorskog kotara svrstavaju učenje kroz analiziranje uspješnih poduzetničkih priča” najvažnijim aspektom (52 %).

Ispitanici iz zagrebačke regije (34 %) i Like, Korduna i Banovine (33 %) pokazuju mnogo viši stupanj sudjelovanja od ispitanika iz Dalmacije (12 %), Slavonije i Istre, Sjevernog Jadrana i Gorskog kotara (svaki 11 %) i sjeverne Hrvatske (10 %).

PODUZETNIŠTVU BI SE TREBALO UČITI KROZ POSEBNE START-UP PROGRAME:

Velika većina hrvatskih ispitanika vjeruje da se poduzetništvo može naučiti (65 %) i da poduzetnici, suprotno uvriježenom mišljenju, nisu rođeni kao takvi (33 %).

Ispitanici iz svih regija smatraju da se poduzetništvo može naučiti, posebice ispitanici iz Like, Korduna i Banovine (75 %) i Sjeverne Hrvatske (71 %), a nešto manje kod ispitanika iz Slavonije (58 %) i Dalmacije (55 %).

Prema hrvatskim ispitanicima, edukacija o poduzetništvu prvenstveno se treba provoditi “putem posebnih start-up programa u organizaciji kompanija” (38 %), “putem posebnih start-up programa koje pokreću neprofitne organizacije i komore ili vladini programi" (36 %), “na sveučilištima, visokoškolskim ustanovama” (35 %) te “u školama, srednjoškolskom obrazovanju” (33 %).

Ispitanici iz Dalmacije (44 %), Slavonije (45 %) odabrali su “posebne start-up programe koje provode kompanije” kao najprikladnije za provođenje edukacije o poduzetništvu. Ispitanici iz Sjeverne Hrvatske (45 %) odabrali su “posebne start-up programe koje provode neprofitne organizacije, komore i vladini programi”. S druge strane, ispitanici iz Zagreba (41 %) najprikladnijim vide “sveučilišta, visoko obrazovanje”, dok su se ispitanici iz Istre, Sjevernog Jadrana i Gorskog kotara (43 %) te Like, Korduna i Banovine (57 %) odlučili za “srednjoškolsko obrazovanje”.

PONUDU PODUZETNIČKOG OBRAZOVANJA MOGUĆE JE UNAPRIJEDITI:

Većina hrvatskih ispitanika smatra da trenutačna ponuda poduzetničkog obrazovanja u školama, sveučilištima i ostalim ustanovama, poput Vladinih programa ili privatnih kompanija, nije dostatno zadovoljavajuća (32 %), štoviše, nezadovoljavajuća je (62 %). Također, 42 % ispitanika drži da je ta nezadovoljavajuća ponuda potpuno nedostatna.

Ispitanici iz Sjeverne Hrvatske (39 %), Like, Korduna i Banovine (37 %) te Dalmacije (36 %) zadovoljniji su s postojećom ponudom poduzetničkog obrazovanja od ispitanika iz Slavonije (24 %), Istre, Sjevernog Jadrana i Gorskog kotara (27 %) te Zagreba (30 %).

HRVATSKO DRUŠTVO NIJE NAKLONJENO PODUZETNIŠTVU:

Na pitanje o naklonosti poduzetništvu u hrvatskom društvu, 38 % ispitanika misli da je naklonjena poduzetništvu, a 59 % da nije naklonjena poduzetništvu.

Iako se generalno sve dobne skupine slažu da hrvatsko društvo nije naklonjeno prema poduzetništvu, valja promotriti neke razlike:

Mlađi od 35 godina: (43 % naklonjeno poduzetništvu).

Od 35 do 49 godina: (30 % naklonjeno poduzetništvu).

Stariji od 50 godina: (39 % naklonjeno poduzetništvu).

Društvo se smatra naklonjenijim poduzetništvu u Lici, Kordunu i Banovini (45 %) te Zagrebu (42 %) nego u Slavoniji (32 %) ili Sjevernoj Hrvatskoj (36 %).

Priredio: Darko JERKOVIĆ