Objavljeno 6. prosinca, 2014.
Studiozan bi pristup radu i predstavi trebao biti normalan u svim kazalištima
U pustolovinu s njim kostimograf Željko Nosić upustio se bez mnogo razmišljanja, nazvavši ga motivatorom, izvanserijskim i apsolutno pripremljenim tipom, ali i prezahtjevnim, koji predstavu cizelira 20 minuta prije početka. Miroslav Čabraja katarzične megaprojetke kakve samo on još u hrvatskom teatru radi naziva svibenijanskim. To, i još mnogo više, Zlatko je Sviben.
S obzirom na “reputaciju” kakva ga prati, ne samo za ovu predstavu - Miroslava Krleže “Vučjak” ili “Vučjak” (Krešimira Horvata), koji će u nedjelju premijerno biti izveden na sceni osječkog HNK - Zlatko se Sviben iznimno studiozno pripremio.
Predstavi ste dali naslov, podnaslov i prošireno objašnjenje?
- Naslovi su malo promijenjeni jer smo dodavali neke tekstove, ali vrlo malo, možda tek desetak posto u odnosu prema izvornom Krležinom tekstu, koji je on sam mijenjao. Prva je varijanta bila ekavska, druga ijekavska, a tek je 1953., čini mi se, za Beogradsko dramsko pozorište napisao pravi kraj. Sve to smo na neki način tretirali i dodali poneku rečenicu iz “Povratka Filipa Latinovicza”, “Na rubu pameti” i nekih njegovih intervjua, “Djetinjstva u Agramu”, a koristili smo se i odgojnim romanom Bore Ćosića “Doktor Krleža” s mnogo biografskih momenata Krležinih, u kojem se glavni lik također zove Krleža, ali nije to ovaj Krleža. Ćosić je napisao još jedan roman, “Poslovi/sumnje/snovi Miroslava Krleže”. Sve smo to dva-tri puta iskoristili u žanru koji dodiruje i operetu (autor glazbe Darko Hajsek na 130 je stranica partiture napisao pravu operu, baš za ovu predstavu!, nap. a.). U likovnom smo se smislu dodirnuli Ljube Babića, koji je bio i prvi scenograf “Vučjaka” za praizvedbu 1923., a Krleža je o njemu pisao eseje. Bio mu je prijatelj, a Krleža mu je čak posvetio svoju dramu “Michelangelo Buonarroti”. Poslije se vezao uz Krstu Hegedušića. Nama je zbog te epohe Babić bio zanimljiv pa je i scenografija koju je Babić napravio u snu inspirirana naslovnicom časopisa “Plamen”. Ima i nekih motiva ekspresionističkog slikara Grosza, kojeg je Krleža volio.
Na glasu ste da jako studiozno pristupate svakoj predstavi - kako bi trebalo i biti - pa su vaši suradnici oduševljeni koliko ste pripremljeni i koliko znate, i kažu da je malo redatelja vašega kalibra.
- Naviknuo sam na to i u redu je da se studiozno pristupa, iako, kada krene produkcija, ne znači da sve ono što ste nastudirali može doći do izražaja. No mislim da je to pristup koji bi trebao biti normalan, bar u kazalištima u kojima postoje vlasnici, pa nismo kao jadni kazalištarci u Italiji, koji 31. svibnja ne znaju hoće li igrati sljedeće sezone pa su mjesecima bez plaće i angažmana. Mi nismo ad hoc grupa koja se skupi, to su državna i gradska kazališta, austro-ugarski i njemački model i moramo tako raditi.
Svi govore da je Horvatov san ovaj put nešto do sada neviđeno.
- Glazbena je forma. Za osječke je prilike predstava malo preduga, iako “Vučjak” toliko traje i koliko je trajala Gavellina režija. Danas je ljudima četiri sata predstave predugo.
Narcisa VEKIĆ
Naviknuo sam na studiozan pristup, iako, kada krene produkcija, ne znači da sve što ste nastudirali može doći do izražaja
25. Krležini dani
HNK u Osijeku domaćin je kazališno-teatrološke manifestacije Krležini dani. Jubilarno, 25. izdanje održava se od 7. do 9. prosinca. U nedjelju u 19 sati bit će otvorena izložba fotografija Aleksandra Saše Novkovića “Kazalište, kazalište”, a slijedi premijera Krležina “Vučjaka” u izvedbi kazališta domaćina. Polaganje vijenca na spomenik Krleži u Perivoju kralja Držislava bit će u ponedjeljak u 14 sati. Istoga će dana u HNK-u u 17.30 biti predstavljene knjige B. Senkera “Uvod u suvremenu teatrologiju I. i II.”, D. Lukića “Antropologija izvedbe” te Zbornik Krležinih dana 2013. U 20 sati na programu je “Vučjak”. U utorak u 17.30 u HNK bit će predstavljene knjige M. Petranović “Prepoznatljivo svoja. Kostimografkinja Ika Škomrlj” te S. Marjanić “Kronotop hrvatskog performansa; od travelera do danas”. U večernjim satima je drama “260 dana”. Od ponedjeljka do srijede održava se i znanstveni skup. Izlaganja u svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta počinju svakoga dana u 9 sati.