Mirela Holy: Neka me cijene po djelima i stavovima, a ne po frizuri i kroju haljine!
O legalizaciji konoplje, rejtingu njezine stranke, odnosu s premijerom, planovima i brojnim drugim aktualnim temama u Hrvatskoj razgovarali smo s predsjednicom ORaH-a Mirelom Holy.
Ljeto je davno iza nas, već smo gotovo zagazili u zimu, gdje je ORaH danas?
- Mnogo smo toga odradili od lipnja. Između ostaloga, predstavili petnaest politika, o većini njih otvorili javnu raspravu na našim web-stranicama, održali smo unutarstranačke izbore i izabrali vodstvo stranke na razini središnjice, regionalnih organizacija i dvadesetak gradskih organizacija. Radimo disciplinirano prema Planu rada, koji smo usvojili krajem 2013., a usvojili smo već i Plan rada za 2015. godinu, koji je izuzetno ambiciozan. Također smo usvojili Strategiju razvoja ORaH-a u razdoblju između 2015. i 2025., čime smo, pretpostavljam, postali prva hrvatska stranka koja je usvojila takav dugoročni strateški dokument. Nedavno smo primljeni u članstvo Europske stranke zelenih, što je izuzetno priznanje tako mladoj stranci poput ORaH-a.
DRUŠTVENE PREDRASUDE
Sve glasnije se govori o legalizaciji indijske i industrijske konoplje u medicinske i rekreativne svrhe. Koja je razlika između tih dviju konoplji? Koji su vaši stavovi?
- ORaH se zalaže za potpunu liberalizaciju industrijske konoplje te legalizaciju indijske konoplje u medicinske i rekreativne svrhe pod kontrolom državnog ureda ili agencije, kako to, uostalom, zahtijeva UN-ova konvencija iz 1961. godine. Konoplja (Cannabis sativa L.), prema botaničkoj podjeli, obuhvaća podvrste i varijetete, a to su: obična konoplja, divlja obična konoplja, indijska konoplja ili kanabis, konoplja autohtona u Afganistanu te konoplja autohtona u Rusiji, što za posljedicu ima i mogućnost njihova križanja. Uz botaničke poznate su i nebotaničke klasifikacije. Tako se konoplja prema sadržaju i odnosu kanabinoidnih supstancija može podijeliti na kemotip droge, prijelazni i vlaknasti tip. U industrijske konoplje ubrajaju se kulture s udjelom THC-a u suhoj tvari manjim od 0,2 %, a u indijskoj konoplji udjel je THC-a u suhoj tvari između 15 i 25 %. No treba imati na umu da je autohtona hrvatska vrsta industrijske konoplje, tzv. fleischman konoplja, imala udjel THC-a u suhoj tvari do 8%. Više od 700 znanstvenih istraživanja dokazalo je da indijska konoplja ima pozitivne efekte na liječenje ili podizanje kvalitete života mnogih bolesnika koji boluju od teških, neizlječivih bolesti te da psihoaktivne tvari iz konoplje izazivaju znatno manju ovisnost od, primjerice, alkohola ili nikotina, koji imaju dokazano štetne posljedice za zdravlje, a njihovo je korištenje legalno.
Inače, treba istaknuti kako je konoplja višestruko korisna biljka koja se uzgaja već više tisućljeća, a upotrebljivi su gotovo svi njezini dijelovi; stabljika u tekstilnoj i industriji papira i graditeljstvu, a sjeme i ulje iz sjemena iznimno su prikladni za hranu ljudi i životinja. Učinci eteričnih ulja i kanabinoida iz konoplje važni su u kozmetici i farmaciji te medicini. U skladu s Pravilnikom o uvjetima za uzgoj konoplje, industrijsku je konoplju u Hrvatskoj dopušteno uzgajati samo u svrhu proizvodnje hrane za ljude i životinje. Takvim pravilnikom onemogućeno je korištenje svih potencijala konoplje. Prema podacima iz nadležnog Ministarstva poljoprivrede, interes proizvođača za konoplju raste iz godine u godinu. Taj trend upućuje na porast zainteresiranih subjekata te velik potencijal koji ta vrlo korisna industrijska biljka ima u Hrvatskoj. Velika je prepreka u iskorištavanju potencijala te izuzetne kulture u Hrvatskoj, osim birokratskih prepreka, i raširena predrasuda da je konoplja opasna droga koja izaziva ovisnost, zdravstvene probleme i smrt.
Međutim, ipak postoje i drukčija mišljenja, odnosno predrasude oko tog pitanja...?
- Društvene su predrasude do te mjere izražene da se ljudi čak i ne žele informirati o korisnim svojstvima konoplje, odnosno o tome da ta poljoprivredna kultura ima izniman gospodarski potencijal. U tom smislu je od neprocjenjive važnosti, uz izmjenu Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga te predmetnog pravilnika, sustavno raditi na informiranju, edukaciji i osvještavanju hrvatske javnosti o toj poljoprivrednoj kulturi. Naime, u široj je javnosti gotovo potpuno nepoznato da su svi dijelovi konoplje iskoristivi; stabljika, srž, listovi, cvjetovi, sjeme, čak i stanična tekućina, te da se u svijetu konoplja koristi u gotovo svim poznatim industrijama; građevinskoj, papirnoj, tekstilnoj, prehrambenoj, kozmetičkoj, kemijskoj, farmaceutskoj, automobilskoj, ali i u svemirskoj industriji. Današnjim tehnologijama moguće je proizvesti približno 25.000 tisuća različitih proizvoda. U vremenima sve izrazitijeg traženja novih i okolišu prihvatljivijih mogućnosti razvoja konoplja je jedna od važnih sastavnica novih smjerova u razvoju poljoprivrede i industrije, posebice zbog svoje male zahtjevnosti i velike mogućnosti korištenja. Upravo stoga je konoplja industrijska kultura koja ima izrazit gospodarski, okolišni i društveni potencijal za održivi razvoj Hrvatske. U tom će smislu upravo cjelovito osmišljena liberalizacija i legalizacija konoplje za industrijsku, medicinsku i osobnu upotrebu dovesti i do mogućnosti gospodarskog rasta, uspostave društva odgovornog prema svojim članovima, posebice onima slabijima i ugroženima, te pozitivnih učinaka za okoliš. Projekt liberalizacije i legalizacije konoplje projekt je održivog razvoja u punom smislu te sintagme, a koji uz ostalo spaja značajan dio pozitivnih elemenata naše tradicije sa suvremenim trendovima ekonomskog razvoja, ali i vrlo diverzificiranim stilovima i načinima života sve većeg broja stanovnika.
ČIŠĆENJE REGISTRA
Vratimo se u aktualnu politiku. Ankete govore da je ORaH najjača zelena stranka u cijeloj Europi. Možete li nam reći o kojim je anketama riječ, kakvi su planovi u vašoj stranci te zbog čega ste nedavno proveli čišćenje Registra?
- Prema anketama ORaH ima između 15 i 18 % podrške birača/biračica, što je najbolji nacionalni anketni rejting među svim sestrinskim strankama u Europi. Zahvaljujem svima koji se pozitivno izjašnjavaju o ORaH-u te se nadam da ćemo radom opravdati to povjerenje. ORaH je mlada stranka pa moramo vrlo disciplinirano i vrijedno raditi kako bismo opravdali to anketno povjerenje građana. Naš plan rada tijekom 2015. godine bit će usmjeren na izgradnju stranačke infrastrukture na području cijele Hrvatske, pa do kraja 2015. planiramo formirati organizacije ORaH-a u svim gradovima u Hrvatskoj te u 10 % općina. Intenzivno ćemo raditi i na izgradnji programske infrastrukture te na sektorskim politikama ORaH-a.
Tijekom ljeta počeli smo akciju čišćenja Registra, tijekom kojeg je više od 2000 članova/članica prebačeno u status simpatizera jer nisu ispunili sve obaveze za članstvo prema odredbama Statuta ORaH-a i Pravilnika o Registru članstva. Da bi se društvo razvijalo održivo, nužno je da jednaka pravila jednako vrijede za sve i da se nikome ne tolerira nepoštovanje pravila. Ako želimo na taj način mijenjati društvo, ne možemo dopustiti da u stranci vladaju drukčija pravila i odnosi. Nakon posljednje akcije čišćenja Registra ORaH ima nešto manje od 3000 članova/članica.
U početku se to možda i činilo nemogućom misijom, no ORaH je danas ispred SDP-a. Kako to komentirate, i kakav je vaš odnos s premijerom Milanovićem?
- Prema nekim anketama imamo bolji rezultat od SDP-a, ali to je u okviru statističke pogreške i nema se smisla time opterećivati. Stranke trebaju djelovati u javnom interesu, raditi na pronalaženju i zagovaranju konkretnih i održivih rješenja za mnoge probleme koji muče hrvatskog društvo, posebice ekonomske i socijalne, a ne se opterećivati anketama. Ankete usmjeravaju fokus na bavljenje samima sobom te partikularne stranačke interese, a to ne smatram najsretnijim stanjem.
Što se tiče Milanovića, gotovo da i nemam komunikaciju s premijerom. Kada se vidimo ili čujemo, pristojni smo jedno prema drugom, ali ne razumijemo se najbolje. Različito doživljavamo društvo i politiku pa naša komunikacija nije pretjerano uspješna. U biti, razgovaramo o potpuno različitim stvarima.
UVIJEK SAMO SVOJA
Što mislite o masovnom iseljavanju iz Hrvatske?
- Jako sam zabrinuta zbog toga jer bez ljudi, mladih, obrazovanih i sposobnih ljudi, nećemo imati nikakvu šansu za gospodarski i društveni oporavak. Bez otvaranja ekonomskih mogućnosti, novih radnih mjesta, sve veći broj ljudi odlazit će iz Hrvatske jer ovdje nema uvjete za preživljavanje. Moja dva nećaka dio su te mnogobrojne skupine. Oni su se odselili u Kanadu jer ovdje nisu mogli raditi i normalno živjeti.
Imate poseban, “darkerski” stil?
- Mene veseli odjenuti ono što mi se sviđa, iako sam svjesna toga da se većini ljudi u Hrvatskoj moj stil ne sviđa, štoviše da im je grozan. No davno sam naučila da živjeti život prema tuđim očekivanjima mene može samo unesrećiti, a nikoga drugog neće usrećiti. Stoga je moj stil svojevrsni zaštitni mehanizam eliminacije onih koji su previše opterećeni traženjem razlika da bi pronašli univerzalne ljudske sličnosti u onima koji su na prvi pogled različiti. Osim toga, ljude treba cijeniti po djelima i stavovima, a ne po frizuri i kroju haljine.
Razgovarala: Maja MUŠKIĆ
Gotovo da i nemam komunikaciju s premijerom. Ne razumijemo se najbolje...
DOMAĆE PREDRASUDE
Više informiranosti i tolerancije
Kakva je “zelena svijest” u Hrvata?
- Kako gdje. Građani se u anketama pozitivno izražavaju o važnosti zaštite okoliša te ih stavljaju visoko na listu prioriteta, ali je često ponašanje u svakodnevnom životu suprotno od tog deklarativnog opredjeljenja. Moj je dojam da građani nisu dovoljno informirani da svatko od nas malim promjenama ponašanja može puno učiniti na globalnom planu u smislu zaštite okoliša. Tu mislim ponajprije na uštedu resursa, vode, energije i na razvrstavanje otpada.
Odnos prema gay zajednici?
- Situacija je bolja no prije desetak godina, ali uvijek ima prostora za poboljšanje. LGBT manjina jedna je od najdiskriminiranijih skupina u RH, pripadnici te manjine često su žrtve nasilja i zločina iz mržnje. U hrvatskom društvu ima puno predrasuda prema LGBT manjini, a predrasude su najčešće posljedica straha i nerazumijevanja. Stoga je, osim zakonskih poboljšanja, nužna i javna kampanja o toleranciji i prihvaćanju različitosti u društvu.
Ljudi na izborima sami odlučuju, a ne zato što je netko drugi nekoga podržao...