Objavljeno 4. prosinca, 2014.
Vezani članci
SKUP “HRVATSKI ISTOK U DOMOVINSKOM RATU”
U društvu uglednih sudionika i gostiju jučer je, u dvorani Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, otvoren dvodnevni prvi interdisciplinarni znastveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod naslovom “Hrvatski istok u Domovinskom ratu, iskustva, spoznaje i posljedice”. Ovaj skup zajedno su organizirali Područni centar Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Osijeku, Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Ogrankom Matice hrvatske Osijek.
Među onima koji su pozdravili otvorenje skupa bio je i osječko-baranjski župan prof. dr. sc. Vladimir Šišljagić, dajući potporu nakani da se rasvijetli razdoblje Domovinskog rata. “Puno je medijski zločestih komentara na račun Domovinskog rata. Često se zaboravlja da se, ovdje u Osijeku, vodio obrambeno-oslobodilački rat, da je bilo gotovo 1700 žrtava, kao i to da je u ovom dijelu Hrvatske trajao do 15. siječnja 1998., kada je završila mirna reintegracija. Mi smo ponosni na taj rat, ali i često revoltirani negativnim pristupom Domovinskom ratu”, rekao je župan.
Znanstveno-stručni skup o Domovinskom ratu svojim govorima još su pozdravili prorektor Sveučilišta, prof. dr. sc. Mario Vinković, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Ivica Raguž te, u ime organizatora, dr. sc. Miljenko Brekalo, prof. dr. sc. Vlado Šakić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Osijek) i Ivica Završki (Matica hrvatska, Ogranak Osijek).
Među govornicima prvog dana simpozija bili su prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, nadbiskup i metropolit u miru, mons. Marin Srakić, umirovljeni admiral Davor Domazet-Lošo, prof. dr. Josip Vrbošić, prof. dr. Tihomil Maštrović, prof. Marija Šerić i dr.D.Celing
RAZGOVARALI SMO S EPISKOPIMA SPC-a, ALI TO NIJE SPRIJEČILO RAT
Govoreći o Katoličkoj crkvi u Osijeku u posljednjem ratu, mons. Srakić je podsjetio na paradoksalne optužbe raznih katoličkih krugova u Europi, uključujući i neke biskupske konferencije, usred rata, da se Crkva u Hrvata nije dovoljno trudila u mirotvornim naporima i propovijedanju mira. On je podsjetio na brojne susrete s episkopima Srpske pravoslavne crkve, u Srijemskim Karlovcima, Slavonskom Brodu i St. Gallenu. U jednom trenutku, iz svojih domova bilo je prognano čak 250.000 vjernika s prostora naše biskupije, a njih 100.000 je moralo otići u izbjeglištvo izvan granica Hrvatske. Razrušene su brojne katoličke crkve. “Pregovarao sam čak i s Arkanom, kako bi izbavio tenjskog župnika Tomislava Cvenića, koji je bio držan kao talac”, prisjetio se mons. Srakić.