Danas se dosta piše o zdravoj prehrani, tako da ni pojam makrobiotike nije stran. Sam naziv potječe od grčke riječi “makro”, što znači veliki, i riječi “bios”, a to znači život.

Još u Hipokratovim djelima nailazimo na pojam makrobiotika, povezuje ga s ljudima koji su zdravi, snažni i dugovječni. On spominje važnost hrane i kaže kako hrana treba biti naš lijek, i da lijek treba biti hrana koju jedemo. Mnogi su poslije Hipokrata koristili termin makrobiotike, što je podrazumijevalo življenje u harmoniji s prirodom, hraniti se jednostavno i uravnoteženo te stariti aktivno.

To je način življenja koji obuhvaća sve aspekte života. Na prvo mjesto ipak možemo staviti hranu jer je svakodnevno prisutna u našem životu. Zato tom aspektu moramo pokloniti posebnu pažnju. Tako da ćemo pri odabiru namirnica voditi računa da su cjelovite, iz organskog uzgoja, bez aditiva, što manje procesirane i da su uglavnom biljnog podrijetla. Kako je ključna riječ u makrobiotici “prilagodba”, osim samog odabira namirnica, važno je jelo prilagoditi godišnjem dobu, dobu dana, osobi za koju pripremamo. Vodimo računa o dobi osobe, njenoj kondiciji, zdravstvenom stanju, potrebama… Možda sve ovo zvuči komplicirano, ali nije. Nekada se to intuitivno činilo, i ljudi su više pratili ritmove prirode.

Još uvijek smo u zimi. Kako naša prehrana treba biti podržavajuća, u ovo doba važno je konzumirati jela koja će grijati naš organizam. Tako ćemo sačuvati potrebnu energiju. Zimska jela su bogatija namirnicama i okusom, duže se kuhaju ili peku u pećnici. Češće pravimo guste juhe ili variva - jela u jednom loncu. U ovo doba koristit ćemo više ulja, a jela će biti malo slanija u odnosu na druga doba u godini.

Mahunarke su vrlo važne namirnice zimi jer podržavajuće djeluju na naše bubrege, koji u ovo doba godine trebaju više pažnje. Mahunarke koje su posebno ljekovite su crna soja i azuki grah, ali ne treba zanemariti naše grahove.

Žitarica koju ćemo češće koristiti zimi je heljda. Možemo je pripremati samu ili u kombinaciji s drugim žitaricama. Heljda daje snažniju energiju, koja je u ovo doba godine važna, posebno osobama koje su izložene većim naporima i hladnoći.

Povrće zime je korjenasto, duže se kuha i time se unosi više topline u tijelo. Svježe namirnice bi trebalo svesti na minimum, jer one hlade organizam i opterećuju probavu. Fermentirano povrće (kiseli kupus, kisela repa, razne vrste turšije) i sušeno voće bit će dobar izbor. Dobar dodatak obroku mogu biti orašasti plodovi (lješnjaci, orasi, bademi) i sjemenke (sezam, suncokret, bundeva).

Kako je zima mirnije doba, bilo bi dobro da svoje aktivnosti prilagodimo ritmu prirode. Zima nije vrijeme velikih aktivnosti, to je vrijeme planiranja i skupljanja energije, koja će se pokrenuti u proljeće, kada je vrijeme buđenja i rasta. U svakom slučaju, treba održavati kondiciju na način koji nas neće dodatno iscrpiti i opteretiti.