Ima li Hrvatska previše državnih službenika ili su pak postojeći samo nedovoljno efikasni, jedno je od pitanja koje se od početka krize periodično provlači u hrvatskim medijima.

Prema podacima Ministarstva uprave koje je objavio Globus, državni su službenici i namještenici od uvođenja centralnog obračuna plaća početkom godine odradili čak 286.225 prekovremenih sati i na temelju toga dobili čak 18,5 milijuna kuna za prekovremeni rad. To je posve u suprotnosti s tezom mnogih u Hrvatskoj da ih je previše i da je taj broj nužno smanjiti, jer ispada da ih je premalo ako mnogi od njih moraju raditi prekovremeno. I to opet samo povećava negativan stav najvećeg dijela javnosti spram državnih službenika, iako je nerijetko riječ o članovima obitelji, susjedima ili prijateljima. I nezavisna zastupnica Martina Dalić nedavno je ponudila zakonska rješenja za smanjenje njihova broja i hijerarhijskih razina, koje se popunjavaju političkim imenovanjima.

Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik Instituta za javne financije, u više je navrata upozoravao kako broj državnih službenika u RH, u odnosu prema broju stanovnika, prema prosjeku i standardima EU zemalja, nije prevelik.

- Problemu nagrađivanja zaposlenih u javnom sektoru, unatoč teškom kriznom razdoblju i potrebnom zaustavljanju potencijalno neodrživih fiskalnih trendova, potrebno je pristupiti staloženo i objektivno te djelovati izvan dnevnopolitičkog konteksta, a s ciljem unaprjeđivanja čitavog sustava u srednjem i dugom roku. Pri tome treba poseban naglasak staviti na učinkovitost, koja ne ovisi isključivo o zaposlenima, nego i o organizaciji, upravljanju, sustavu nagrađivanja itd. Kratkoročnim se, palijativnim mjerama restriktivne naravi može trajno naštetiti kvaliteti usluga koje javni sektor pruža dovede li to do odlaska kvalitetnijih zaposlenika, što će sigurno imati dugotrajno neželjene posljedice za cjelokupno gospodarstvo - ističe Bejaković u radu “Zaposlenost u javnoj upravi: Stanje, problemi i reforme u Hrvatskoj i svijetu”, sastavnom dijelu 6. Foruma za javnu upravu, na stranicama Zaklade “Friedrich Ebert” u RH.

Sigurnost posla još se uvijek smatra iznimno važnim elementom službeničkog statusa, iako se ideja “doživotne karijere” u tom smislu postupno napušta pa je u nekim državama moguć otkaz iz službe i zbog drugih razloga a ne samo zbog teških povreda službene dužnosti, zaključak je jednog europskog istraživanja, koje se tu spominje. No stalnost zaposlenja smatra se ključnim faktorom koji štiti državne službenike od kratkoročnih političkih pritisaka i državnu upravu od neprikladnih personalnih promjena, što također nije zanemarivo.

No kada bi se broj prekovremenih sati u državnoj službi nastavio u opisanom ritmu do kraja godine, dio bi službenika na toj osnovi za ovu godinu ukupno primio čak 24 milijuna kuna, iako iz Ministarstva uprave upozoravaju da je broj prekovremenih tek 0,3 posto njihova redovitg broja radnih sati.

- Da bi sustav državne uprave bio efikasniji te da bi se znatno smanjili navedeni prekovremeni sati i troškovi, nužno je poduzeti dva koraka. Prvi je otpustiti sve koji rade na radnim mjestima koja nemaju efektivnog osmosatnog posla, odnosno promijeniti sistematizaciju radnih mjesta i otpustiti radnike koji rade na tzv. izmišljenim radnim mjestima. Drugi je korak uvesti sustav praćenja radne uspješnosti zajedno sa sustavom nagrađivanja i kažnjavanja prema učinku, pri čemu će se s vremenom, od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, postupno otpuštati zaposlenici s najslabijim rezultatima, a to zapravo znači radnici s najslabijim sposobnostima i vještinama, te će se paralelno zamjenjivati zapošljavanjem novog kvalitetnog kadra u sustavu sukladno s principima pozitivne selekcije - ističe stručnjak za ljudske rersurse, dr.sc. Željko Požega, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Tvrdi da prave reforme nema bez otpuštanja ljudi u ta dva koraka, a svi oni koji obećavaju da će napraviti efikasniju državnu upravu a da pri tome neće nikoga otpustiti, kaže, ili ne znaju načela efikasne selekcije, ili svjesno zavaravaju javnost.