Hrvatskoj nedostaje 1000 inženjera: Morat će se povećati “proizvodnja” inženjera elektrotehnike i strojarstva
Objavljeno 29. studenog, 2014.
U našoj zemlji nedostaje najmanje tisuću inženjera
Vezani članci
NEMA RADNE SNAGE
Prema službenim procjenama Vlade i Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje najmanje tisuću inženjera elektrotehnike i strojarstva, zbog čega bi hrvatska sveučilišta idućih godina trebala upisivati više studenata na te smjerove.
Istaknuto je to prošloga tjedna tijekom primanja koje je za članove Rektorskog zbora Hrvatske, predvođene Perom Lučinom, primio predsjednik Vlade Zoran Milanović zajedno s ministrom znanosti i obrazovanja Vedranom Mornarom. Među njima bio je i Željko Turkalj, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
- Nakon sat i pol intenzivnog razgovora s premijerom Milanovićem i resornim ministrom izišli smo zadovoljni jer smo se bar načelno dogovorili o nekim bitnim stavkama. Jedna od osnovnih tema, recimo, bila je da sveučilišta zadrže autonomiju i na razini upravljanja sredstvima izvanproračunskih prihoda, što je naišlo na razumijevanje i premijera i resornog ministra. Vjerujemo da će sveučilišta moći i dalje autonomno raspolagati sredstvima koja ostvare od školarina i na tržištu - ističe Turkalj.
Razgovaralo se i o drugim temama, osobito o razvoju i financiranju znanosti i visokog obrazovanja te o sveučilištima kao generatorima razvoja. Govorilo se i o nužnosti suradnje sveučilišta, kao i o njihovoj suradnji s lokalnom zajednicom.
- Premijer je naglasio kako je jedna od prvih zadaća koju bi sveučilišta morala odraditi povećanje "proizvodnje" inženjera elektrotehnike i strojarstva u ovom trenutku, jer, prema procjenama i Vlade RH i resornog ministarstva, u ovom trenutku u Hrvatskoj nedostaje čak oko tisuću inženjera, prije svega u IT tehnologijama i strojarstvu - ističe osječki rektor, uz napomenu kako su rektori odreda poduprli takvu ideju, uz izjavu da mogu u sljedećim godinama producirati toliki broj inženjera, ali uz preduvjet da se država mora aktivnije uključiti u to, ponajprije odrediti što je strateški cilj i plan RH u idućem razdoblju.
- Dakle, ako se otvoreno iskaže ta potreba i mogućnost zapošljavanja, onda će i interesi za takve studije biti poduprti na sveučilištima, odnosno povećat će se broj upisnih mjesta na tehničkim fakultetima u odnosu prema društvenim i humanističkim znanostima. Ići ćemo sigurno u tom smjeru jer će se sredstva usmjerena sveučilištima i fakultetima iz državnog proračuna, najavili su, odnositi ponajprije na tehničke i biomedicinske znanosti - ispričao je Turkalj.
Tomislav LEVAK
MATURANTI RADIJE UPISUJU DRUŠTVENE FAKULTETE
Premda je zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) godinama bio treći najpopularniji fakultet među maturantima i brucošima, interes za tim fakultetom, ali i drugim tehničkim i prirodoslovnim fakultetima je u padu. Pokazala su to brojna istraživanja, a jedno od novijih pokazuje da čak polovina od 5000 ispitanih maturanata i studenata smatra da je zainteresiranost za ove fakultete slaba, jer su ti fakulteti teški i traže mnogo učenja. Još jedan od razloga je matematika, predmet bez kojeg se ne mogu studirati prirodne i tehničke znanosti. Taj je predmet mnogim učenicima najteži u njihovu srednjoškolskom školovanju. Prof. savjetnik Lidija Blagojević, koja predaje matematiku i informatiku u Drugoj gimnaziji (jezičnoj) u Osijeku, o tome kaže: “Matematika zahtijeva kontinuirani rad i ne može se učiti kampanjski. Osim toga, profesori u osnovnoj školi skloniji su podlegnuti pritisku roditelja i uprave škole te spustiti kriterij da bi učenici imali dobre ocjene za upis u srednju školu. Učenici u osnovnoj školi ne naviknu se dovoljno i kontinuirano raditi i dođu u gimnaziju sa slabim predznanjem i tu nastaje problem.”(V.L.)