Objavljeno 28. studenog, 2014.
VUKOVAR – U Hrvatskoj danas se godišnje proizvodi od 15.000 do 17.000 tona ribe, od čega oko 5000 tona slatkovodne ribe, a samo za usporedbu do predratnih '90-ih godina uzgajivači ribe u Hrvatskoj proizvodili su i više od 15.000 tona samo slatkovodne ribe – izjavio je jučer u Vukovaru predsjednik Udruženja ribarstva RH koje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Milan Božić.
Grad Vukovar je, naime, domaćin i 10. Međunarodnog gospodarsko-znanstvenog skupa o akvakulturi, koji je jučer počeo u hotelu Lav, uz sudjelovanje brojnih domaćih i inozemnih stručnjaka. Važna tema skupa je i mjesto hrvatske akvakulture u EU. Božić je novinarima uoči početka stručnih izlaganja rekao i da se uzgajivači ribe u Hrvatskoj godinama suočavaju s nizom problema, iako “zadnjih godina situacija polako ide nabolje”.
– Hrvatska ima goleme potencijale za podizanje proizvodnje ribe. Četvrta smo zemlja u Europi po slatkovodnim vodama, a imamo i Jadransko more. Osim toga, posjedujemo i potrebnu infrastrukturu, genetiku, imamo znanje, iskustvo i ljude. Trebamo iskoristiti taj potencijal, treba nam samo kapital koji se nudi kroz Program razvoja ribarstva EU parlamenta koji je za razdoblje od 2014. do 2020. za Hrvatsku namijenio 300 milijuna eura – rekao je Božić, dodajući da je trenutačno faza prvog natječaja s oko pet milijuna eura.
– Ako ta sredstva iskoristimo kvalitetno, Hrvatska će napraviti veliki iskorak, na svjetskoj karti, u poboljšanju stanja u uzgoju ribe, ali ako u tome ne uspijemo, dodatno će se produbiti teškoće – napomenuo je Božić i dodao kako se ulaskom Hrvatske u EU uzgajivačima ribe otvorilo tržište od 500 milijuna ljudi, što treba iskoristiti.
– Zemlje EU-a uvoze 65 posto ribe za svoje potrebe iz Afrike, Azije i drugih zemalja. To je tržište neograničeno – napomenuo je predsjednik Udruženja ribarstva RH.
Prema Božićevim riječima, u uzgoju ribe godišnje se u Hrvatskoj ostvaruje gotovo 80 milijuna eura, što je ocijenio zadovoljavajućim s obzirom na trenutačnu situaciju. Spomenuo je pritom probleme “o kojima se priča već 21 godinu”, poput pravnog statusa ribnjaka, odnosno davanja poljoprivrednog zemljišta u dugogodišnji zakup, što se, rekao je, počelo rješavati jer se bez toga ne može aplicirati na EU fondove. Kao jedan od problema spomenuo je i zakonsku regulativu prema kojoj uzgajivači ribe plaćaju vodnu naknadu po osam osnova.
Dvodnevnom skupu u Vukovaru nazočan je i pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura, koji je istaknuo kako je Hrvatska pri završetku izrade Nacionalnog strateškog plana akvakulture 2014. – 2020. godine.
– To je strateški dokument za razvoj akvakulture, a istodobno i uvjet za korištenje fondova EU – rekao je, dodavši kako je za prvi natječaj od pet milijuna eura “jako dobar odaziv s jako dobrim projektima” pa bi sva sredstva trebala biti iskorištena.
– Također, u intenzivnom smo rješavanju pravnog statusa ribnjaka koji bi se davali u zakup na 50 godina, što je i jedan od uvjeta za bolje korištenje fondova kako bi ljudi mogli investirati u te ribnjake i bolje iskoristiti sredstva. U marikulturi radimo na smanjivanju administrativnih opterećenja – rekao je Mišura.
Sanja BUTIGAN
U Hrvatskoj se godišnje proizvodi
15 - 17
tisuća tona ribe od čega oko
5
tisuća tona slatkovodne, a do rata smo proizvodili više od
15
tona slatkovodne ribe
Hrvatska ima goleme potencijale za podizanje proizvodnje ribe. Četvrta smo zemlja u Europi po slatkovodnim vodama, a imamo i Jadransko more
Zemlje EU-a uvoze 65 posto ribe iz Afrike, Azije i drugih zemalja
U Hrvatskoj 120 uzgajivača ribe
Prema onome što je rekao pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura, u Hrvatskoj trenutačno ukupno djeluje oko 120 uzgajivača ribe, no fondovi EU-a otvaraju mogućnost za novu proizvodnju i uzgajališta.
– Naše ribarstvo ima pozitivnu bilancu kada je riječ o uvozu i izvozu, posebno u marikulturi – rekao je Mišura.
Cijena ribe pristupačna?
Pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura drži i da je cijena ribe u Hrvatskoj pristupačna i da treba poticati veću potrošnju ribe kao zdrave hrane. “Prosječna potrošnja ribe po stanovniku u Hrvatskoj je mala i kreće se od sedam do devet kilograma godišnje, dok ona u nekim mediteranskim zemljama ide i iznad 25 kilograma po stanovniku”, rekao je Mišura, dodajući kako u izvoz ide značajan dio domaće proizvodnje ribe, što u marikulturi iznosi više od 60 posto, a u slatkovodnom ribarstvu oko 20 posto.
U uzgoju ribe
godišnje se u RH ostvaruje približno 80 milijuna eura