ĐAKOVO – U zemlji sa, prema podacima HZZ-a, 311.894 nezaposlena pomno se prati svaki podatak o zapošljavanju, pa i onom u (dalekom) inozemstvu, jer radna je migracija na djelu više nego ikad prije. Recesija, u kojoj je RH već šestu godinu, ruši gotovo sve granice u potrazi za poslom pa se odlazi i na druge kontinente, u Kanadu, Aziju… Zapadna tržišta rada objavljuju listu najtraženijih poslova koja je tamošnjoj populaciji orijentir što se traži, u kojem smjeru usmjeriti svoje obrazovanje…, no tu praksu, tu svijest mi tek trebamo jače razviti. Tako je CareerBuilder objavio listu najtraženijih poslova u SAD-u za 2015., a čije se tržište rada smatra tržištem rada Zapada uopće. “Bilo da ste iskusan radnik bilo da ste učenik koji treba donijeti odluku u kojem smjeru krenuti, ova lista daje uvid u to u kojim se područjima poslodavci bore za talent”, citirana je Rosemary Haefner, potpredsjednica za ljudske resurse CareerBuildera. Poruka je to koja govori u prilog ocjeni da mi tek trebamo razviti svijest o praćenju takvih lista i usmjeravanju obrazovanja mladih za ono što je najtraženije. Prema CareerBuilderu, deset najtraženijih poslova vrti se oko marketinga, IT stručnjaka, zdravstva i prodaje pa je na prvome mjestu marketinški menadžer, čija je godišnja plaća 119.400 američkih dolara, slijedi softverski programer s 92.892 dolara, a tolika je i plaća medicinske sestre, čije je zvanje treće po traženosti u SAD-u. I zapadna Europa, Njemačka, traži medicinske sestre, pa su i brojne iz RH, a ima ih i iz Đakova, našle ondje posao u struci, a koji je i dobro plaćen.

– I sama razmišljam o tome. Posla za medicinske sestre ima u Stuttgartu, Muenchenu i drugdje, u staračkim domovima i, ako bolje poznajete jezik, u bolnicama - kaže medicinska sestra iz Đakova.

Slijedi inženjer u industriji, sistemski i mrežni administrator, web-programer, zdravstveni menadžer, psihoterapeut, dječji govorni terapeut i prodajni menadžer. A u RH na tržištu rada, navodi HZZ, najtraženiji su ovoga trena stručnjaci iz društvenog, humanističkog i umjetničkog područja – 582, profesori, nastavnici i stručnjaci za obrazovanje – 538, uslužna i ugostiteljska zanimanja – 391, a četvrti su IT stručnjaci – 270… Iako smo zemlja “foteljaša” i volimo biti direktori, naša burza rada najmanju potrebu ima za njima, menadžerima i čelnicima – za njih samo osam!

Koliko i kako naš sustav usmjerava djecu u njihova buduća zanimanja – prema afinitetu ili diktatu tržišta? Ravnatelj OŠ A. Čolnića Đakovo Darko Dujmović kaže da se naš sustav nedovoljno ozbiljno tiejkom osnovne škole bavi pitanjem usmjeravanja djece u buduća, tražena zanimanja. Ocjenjuje da ta dob učenika nije prerana i za ta pitanja.

– No nekakvih organiziranih, planiranih aktivnosti “na tu temu” sve do 8. razreda u osnovnim školama nema. Tek tada se prvi put susrećemo s nekim oblikom profesionalne orijentacije i to je u domeni rada pedagoga - kaže Dujmović, koji apsolutnim No. 1, kada je o traženosti zanimanja na našoj i svjetskoj burzi rada, smatra IT stručnjake.

- U odabiru zanimanja pri upisu u našu školu preporuke HZZ-a, pokazalo se, nisu presudne, iako ih Zavod, navodeći deficitarna i suficitarna zanimanja, dostavlja za svaku županiju. Te preporuke nisu presudne ni kod učenika, ni kod roditelja. Već nekoliko godina bilježimo da za zanimanja koja su deficitarna, a koja imaju potporu HZZ-a i za koja se dobiva stipendija Županije i Obrtničke komore, ne uspijemo upisati ni jednu grupu od 6 - 8 učenika. To su, na primjer, zanimanja stolar, zidar, tesar, krojač - kaže ravnatelj Srednje strukovne škole A. Horvata Đakovo Mirko Čurić. Razlog – svi bi radije u četverogodišnja, tehnička zanimanja “gdje se manje, lakše radi”...