Kultura
DUPKOM PUNA SPREMIŠTA DRŽAVNOG ARHIVA

Na terenu 20 kilometara gradiva koje Arhiv nema kamo smjestiti!
Objavljeno 27. studenog, 2014.
Uz knjigovežnicu, možda će dobiti i restauratorsku radionicu - nada se ravnatelj Siniša Bjedov

Na terenu kod stvaratelja - sudova, bolnica, javnih službi... - ima oko 20 kilometara gradiva koje smo već trebali preuzeti, a nemamo kamo s tim - upozorava Siniša Bjedov, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku.

Osim središnje zgrade (Ulica Kamila Firingera 1), trenutačno raspolažu i s tri vanjska spremišta na privremenim lokacijama koja su dupkom puna - prostor bez struje na kružnom toku na Đakovštini, dvije prostorije u franjevačkom samostanu u Tvrđi i neke prostorije u Vegi. To nisu uvjeti u kojima bi se arhivska građa trebala čuvati, a i pri niskim temperaturama tamo je nemoguće raditi, kaže ravnatelj. Građa neprekidno pristiže pa su nedavno počeli s procesom digitalizacije, u što su uložili 200 tisuća kuna koje su sami zaradili od legalizacije, no čuvaju je i u materijalnom obliku, jer je tako najsigurnije.

Prvo treba u digitalnom obliku dostupnom učiniti građu koja se najčešće traži kako se ne bi gradivo dodatno uništavalo. Proširit će čitaonicu za boravak većeg broja korisnika, a obrađena će građa biti dostupna i na web stranici http://www.dao.hr/ na koju će postaviti i virtualnu knjižnicu sa svom građom kojom DAO raspolaže, kao i radove i korisne poveznice.

Unatoč problemu s prostorom - koji nije od jučer i koji će ublažiti kada se konačno prošire na susjednu zgradu u Firingerovoj 3, marljivi djelatnici arhiva ispunjavaju i druge obveze i uloge koje njihova ustanova ima prema društvu i zajednici. Ove godine naglasak je na obilježavanju 100 godina od početka 1. svj. rata, za što je DAO prijavio čak 25 programa, a prošlo je 15, što je najviše od svih državnih arhiva u Hrvatskoj - ističe ravnatelj, napominjući kako će 1. svj. ratu 'posvetiti' i brojne druge projekte (tijekom četiri godine, koliko traje obilježavanje diljem svijeta), što znači i njihove projekte, ali i gostujuće izložbe, predavanja, promocije... Od onoga što ih dogodine očekuje, ravnatelj Bjedov najavljuje projekt Ligatus - radionicu profesora Nicholasa Pickwoada, iz Engleske, o restauraciji starih knjiga. Odobre li im to, prvi put u Hrvatskoj skup u trajanju od tjedan dana bit će u Osijeku, uz domaćinstvo DAO-a i MSO-a, uz Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, kao i Knjižnicu HAZU.

- Nama je to od životnog značaja. Pokrenuli smo knjigovešku radionicu u Osijeku, koja je odlaskom djelatnika u mirovinu bila zamrla na nekoliko godina. Bilo bi nam dragocjeno imati uz to i restauraciju za čitavu Slavoniju i Baranju, na radost svih ustanova u kulturi, jer nitko ne restaurira papir do Zagreba, a na to se jako dugo čeka - kaže Siniša Bjedov, dodajući da samo u Dubrovniku postoji studij Restauracije i konzervacije. Tim se poslom, na žalost, danas malo tko bavi.

Najnovije aktivnosti Arhiva vezane su za prevođenje s mađarskog i izdavanje knjige Tibora Bollea “Austrougarski generali” među kojima je i 15 hrvatskih generala.

Dokumentarno-edukacijski filmovi o prošlosti Osijeka i Slavonije nešto je na što su posebice ponosni, a u što će uključiti brojne ustanove, od UAOS-a, Muzeja Slavonije, HNK... Na temelju izvornih dokumenata i lokacija, uz stručnjake te studente akademije i glumce, obradit će desetak tema - u maniri BBC-a, nadaju se.

- Prvi je izbor Čaruga, scenarij je gotov (na temelju izvornih sudskih spisa, s izjavama svjedoka, detaljnim opisima, lokacijama...), a snimat će u suradnji s produkcijskom tvrtkom Film 54 Borisa Šepera. Dokumentarni film “Čaruga - ogledalo vremena” izabran je također zbog 1. svjetskog rata jer je on dezerter iz austro-ugarske vojske te bismo pokušali prikazati situaciju u Slavoniji nakon rata. Među temama su i Sulejmanov most, Franjo Krežma, Kameniti križ... Sredstva su skromna - kaže Siniša Bjedov, snage osječke, a razina znanstvena.

Narcisa VEKIĆ

Dokumentarno-edukacijski filmovi o prošlosti Osijeka i Slavonije veliki su projekt koji počinje filmom o Čarugi.

Firingerovi ratni dnevnici

U sklopu obilježavanja stogodišnjice početka Velikog rata, iz DAO-a najavljuju projekt posvećen osnivaču i prvom ravnatelju Arhiva, dr. Kamilu Firingeru. S njegovom su obitelji dogovorili preuzimanje čitave ostavštine, a njemu u spomen uredit će i jednu sobu. “Njegove su zabilješke besprijekorne, pouzdane. Među ostavštinom su i dnevnici iz 1. svj. rata - 750 stranica rukopisa koje su prepisane. S obzirom na to da je riječ o autobiografskim zapisima, uključili smo i Helenu Sablić-Tomić jer je njezin doktorat na temu autobiografske proze, a dnevnički zapisi spadaju u takvu prozu, jezikoslovku Sandu Ham, jer je riječ o vremenskom odmaku od 100 godina, kao i Filipa Hameršaka, autora knjige 'Tamna strana Marsa'. Dnevnike ćemo objaviti u tri toma, a nadamo se da će do konca 2015. biti objavljena prva dva”, najavljuje ravnatelj, ističući veliku zaslugu Zite Jukić, voditeljica Odjela za sređivanje i obradu arhivskog gradiva društvenih službi, osobnih i obiteljskih fondova i zbirke matičnih knjiga. Vrijedna građa zaslužuje pozornost i kvalitetu, tj. kritičko izdanje, lijepo grafički oblikovanje, mnogo fusnota... - kaže arhivistica Jukić. Mnogo će truda i rada biti uloženo pa bi bilo šteta ne odraditi to dobro - slažu se u Arhivu. Kamilo Firinger bio je odvjetnik koji je vodio bilješke o nestalim osobama pa će i njihov ratni put objaviti u nekom obliku.

Možda ste propustili...

GDK GAVELLA NAJAVIO SVOJU POSLJEDNJU OVOSEZONSKU PREMIJERU

“Medeja” zrcali naše društvo danas

SPOT “VOLJENO MOJE” ANTONIJE BUDANO

Težina i istinska ljepota majčinstva

Najčitanije iz rubrike