- Načelno se slažemo da nije najbolje, kada vjernici dolaze kod nas tražiti kakvu uslugu, da im to naplaćujemo, Papa je tu posve u pravu, ali zbog nepostojanja crkvenog poreza, kakav je uveden, primjerice, u Njemačkoj, u nas još uvijek postoji praksa naplaćivanja pristojbi koje služe uzdržavanju Crkve i župnih zajednica - rekao je mons. Đuro Hranić, nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki, odgovarajući na novinarsko pitanje u Nadbiskupskom vikarijatu u Osijeku, gdje je jučer održana skupština Đakovačko-osječke crkvene pokrajine. Povod je bila najnovija izjava pape Franje kako bi Katolička Crkva trebala odustati od naplaćivanja usluga vjernicima.

Nadbiskup Hranić podsjetio je da je misni stipendij (riječ je o naknadi svećeniku za obavljanje misnog slavlja u povodu neke nakane, nap. a.), primjerice u Srijemskoj biskupiji, ali i drugdje u istočnoj Europi te u misijskim zemljama, u Aziji i Africi, svećenicima jedini izvor prihoda. Glavni izvori prihoda Crkve i župnih zajednica u Hrvatskoj su godišnji prilog za njihovo uzdržavanje, tzv. lukno, i milostinja koja se prikuplja tijekom svete mise, no to nije dovoljno za mnoge župe u nas, zbog čega je osnovan fond solidarnosti, kaže nadbiskup Hranić.

Plaćanje pristojbi za pojedine sakramente i sakramentale jedan je od načina na koji vjernici pridonose redovitom uzdržavanju Crkve i svoje župne zajednice, istaknuo je nadbiskup. On je iskreno zahvalio onima koji to čine. Prema njegovoj procjeni, svoje obveze prema Crkvi podmiruje između 20 i 30 posto vjernika, otprilike četvrtina onih koji sebe smatraju katolicima, a to su, otprilike, oni koji dolaze redovito svake nedjelje na svetu misu. “Dakako, svećenik mora poznavati svoje vjernike i voditi računa o njihovim materijalnim prilikama. On može taj prilog smanjiti ili oprostiti, a nikada ne smije plaćanje pristojbe biti uvjet bez kojega neće podijeliti određeni sakrament”, istaknuo je nadbiskup Hranić.D.Celing